hrvatski

Šumskouzgojne značajke ritskih šuma Međimurja

Istraživanje je obavljeno u Međimurju, na području kojim gospodari Šumarija Čakovec u sastavu JP Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Koprivnica. Postavljene su dvije pokusne plohe, u Gospodarskoj jedinici Gornje Međimurje, u odsjeku 6h, u predjelu Martinska gmajna, uz stari tok rijeke Mure, gdje se ujedno nalazi i najsjevernija točka Republike Hrvatske. Cilj istraživanja bio je analizirati strukturu i šumskouzgojne značajke izabranih sastojina ritskih šuma uz rijeku Muru kod Svetog Martina na Muri. Istraživanjem su obuhvaćene sastojina bijele vrbe i sastojina crne topole na desnoj obali rijeke Mure. Sastojina bijele vrbe akumulira zavidan volumen po hektaru (518, 67 m³/ha) i održava svoju pionirsku ulogu te priprema teren za pridolazak vrsta suših područja. Stabla crne topole u mješovitoj sastojini pokazuju velike dimenzije, gdje prsni promjeri premašuju 100 cm, a visine 30 m. Sve je to odraz kvalitetnog staništa za tu vrstu pa je u budućnosti potrebno pripomagati takvim sastojinama da se još više rasprostiru i razvijaju. Vez sa svojom pojavom u nuzgrednoj i podstojnoj etaži, sve više poprima ključnu ulogu u razvoju i opstanku ovih sastojina. Manje debljih stabala crne topole daju za 46 m³ veći volumen od više tanjih stabala bijele vrbe i to u razdoblju od 10 godina. Stabla crne topole imaju veći godišnji radijalni prirast od stabla bijele vrbe, te se može zaključiti da su upravo česte i kratkotrajne poplave razlog zašto prirast na stablima bijele vrbe nije veći. Crna topola opravdava ulogu brzorastuće vrste, jer joj je za razvitak prsnog promjera od 74 cm bilo potrebno samo 35 godina.

ritske šume ; šumskouzgojne značajke ; bijela vrba ; crna topola ; Međimurje

nije evidentirano