hrvatski

Pojava kožnih tegoba u frizerskih i kozmetičarskih učenika tijekom školovanja

Cilj je bio procijeniti učinkovitost prethodnih pregleda kao alata primarne prevencije profesionalnih bolesti kože (PBK), izloženost kožnim štetnostima i implementaciju mjera zaštite na radu tijekom praktične nastave, te utvrditi pojavu i jačinu kožnih tegoba među frizerskim i kozmetičarskim učenicima. Podaci su prikupljani upitnicima, kliničkim pregledom kože šaka, OHSI indikatorom te mjerenjem TEWL-a na šakama i podlakticama. Odazvalo se 81% frizerskih i 79% kozmetičarskih učenika. Samo polovica učenica bila je prije upisa pregledana od strane SMR, a sadržaj pregleda bio je manjkav. Najčešći radni zadaci frizerskih učenica su pranje, bojanje i ispiranje kose, te čišćenje radnog mjesta i alata, a zastupljenost korištenja OZS bilo je najveće tijekom bojanja kose (91%). Kozmetičarske učenice najčešće čiste radno mjesto, dezinficiraju pribor, čiste i njeguju lice, te pritom manje od polovice njih nose OZS. Dosadašnje tegobe u vidu ekcema šaka/zapešća i/ili urtikarije iskazalo je 35% frizerskih i 25% kozmetičarskih učenica, a suhoću kože njih 37% odnosno 30%, i većinom su nastale nakon upisa u školu. Frizerske učenice ocijenile su svoj ekcem težim nego kozmetičarske. Kožne promjene bile su blage, u vidu eritema, induracije i/ili deskvamacije, s većom učestalošću induracije i deskvamacije kod frizerskih učenica, ukazujući na početne znakove iritativnog kontaktnog dermatitisa, što se može povezati s većom izloženosti frizerskih učenica radu u mokrom. Najmanje 1 kožni simptom pronađen je u 40% frizerskih odnosno 36% kozmetičarskih učenica, s otprilike trostruko većom učestalosti među frizerskim učenicama sa samoprocjenjenim tegobama i suhoćom ruku od onih u kontrolnoj skupini, te dvostruko većom učestalosti među kozmetičarskim učenicama sa samoprocjenjenim tegobama od onih u kontrolnoj skupini. Zaključno, rasprostranjenost kožnih tegoba u frizerskih i kozmetičarskih učenika je visoka, a primjena OZS slaba. Potrebne su promjene u postojećim edukacijskim programima učenika i učitelja. Učenike s kožnim tegobama trebalo bi usmjeriti dalje od zanimanja s poznatim kožnim štetnostima i visokim rizikom za razvoj PBK, a učenike bez kožnih tegoba s povećanim rizikom za razvoj PBK periodički pratiti tijekom zdravstvenog nadzora za vrijeme školovanja, te rano intervenirati u slučaju pojave kožnih oboljenja.

frizeri, kozmetičari, učenici, profesionalne kožne bolesti, primarna prevencija

nije evidentirano