hrvatski

Zooantropomorfija u viziji sv. Hildegarde iz Bingena

U svojem djelu Liber vitae meritorum (Knjiga životnih zasluga, LVM), nastalu vjerojatno između godina 1158. i 1163., njemačka vizionarka, teologinja, književnica i skladateljica sv. Hildegarda iz Bingena (1098. – 1179.) kroz maštovite i dramatične slike opisala je viđenje sukoba grijeha/prijestupa i vrlina. Ukazanja su u viziji prikazana antropomorfno i zoomorfno ; te se prikaze mogu nazvati antropozoomorfima, jer izgledaju poput životinje, ali izgovaraju ljudske misli i osjećaje i to ljudskim jezikom. Neka od njih imaju izgled jedne ili više životinja, a neka su spoj životinje i čovjeka (npr. mladića i raka). Riječ je, dakle, o oživotvorenim grijesima koji izgovaraju dojmljive monologe, njima se predstavljaju i opravdavaju. Iz oblaka im odgovaraju nevidljive krjeposti i kore ih. Osim tih opisa, Hildegarda donosi i individualna, poetična, a teološki vrlo fundirana tumačenja izgleda tih bića: zašto se pojedini grijeh može opisati kroz izgled – a zapravo kroz predodžbu – pojedine životinje. Riječ je redovito o životinjama iz realnoga svijeta, a ne o mitološkim životinjama. Kroz animalno, Hildegarda iz Bingena progovara o duboko ljudskom značaju grešnosti, a u djelu u Liber vitae meritorum stvorila je jedinstvenu antropomenažeriju u europskoj srednjovjekovnoj književnosti.

Hildegarda iz Bingena ; vizija ; grijesi ; alegorija ; životinje ; čovjek

nije evidentirano