hrvatski

Javljanje sumanutosti u bolesnika s demencijom – pregled literature

Cilj: Pregled literature koja se odnosi na javljanje različitih tipova sumanutosti u osoba s demencijom i njihovo liječenje. Metode: Literatura je pretraživana korištenjem PubMed-a. Pregled literature: Kod starijih osoba s demencijom često se javljaju psihotični simptomi kao što su sumanutosti, ali sadržaj sumanutosti u starijih osoba razlikuje se od sumanutosti kod mlađih pojedinaca. Analiza sumanutosti i halucinacija treba ispitati alternativne etiologije, uključujući pogrešnu dijagnozu i nesporazum, pogrešno tumačenje stvarnosti zbog kognitivnih gubitaka, osjetilne deprivacije i gubitka vida, neodređenih senzacija, delirija i medicinskih uzroka. Nefarmakološki tretmani učestalo proizlaze iz etiologije kao što su poboljšanje osjetilnih funkcija putem slušnih pomagala ili naočala, provođenje stimulacije, mijenjanje ranijih situacija kod kojih postoji sklonost pogrešnom tumačenju (npr. odrazi u prozorima), ili izbjegavanje pogrešnog tumačenja (npr. osiguravanjem da je odgovarajući objekt dostupan te da nema osjećaja gubitka ili pokradenosti). Zaključci: Podatci iz literature pokazali su da se kod osoba s demencijom često javljaju psihotični simptomi kao što su sumanutosti, ali su također pokazali razlike u učestalosti različitih tipova deluzija u demenciji. Osim farmakoterapije, bolje razumijevanje etiologije pogrešnog tumačenja stvarnosti (zbog kognitivnih gubitaka, osjetilne deprivacije i gubitka vida, itd.) pokazuje važnost nefarmakoloških oblika liječenja koji često proizlaze izravno iz etiologije ovakvih simptoma. Daljnja istraživanja potrebna su za stjecanje boljeg razumijevanja etiologije sumanutosti u osoba s demencijom, te za pronalaženje učinkovitog liječenja. / Aim: to review literature regarding the occurrence of different types of delusions in dementia and their treatment. Methods: The literature search was conducted using PubMed. Review of literature: The elderly with dementing illnesses often present with psychotic symptoms such as delusions, but the thematic content of delusions in the elderly differs from that of delusions expressed by younger individuals. An analysis of delusions and hallucinations must examine alternative etiologies, including misdiagnosis and misunderstanding, the misinterpretation of reality due to cognitive losses, sensory deprivation and vision loss, ambiguous sensations, and delirium and medical causes. Nonpharmacologic treatments frequently follow directly from etiology, such as improving sensory function via hearing aids or eyeglasses, providing stimulation, changing situations prone to misinterpretation (e.g. reflections in windows), or circumventing misinterpretations (e.g. ensuring that an equivalent object is available so there is no sense of loss or theft). Conclusions: The data from literature showed that people with dementia often present with psychotic symptoms such as delusions but also revealed differences in frequencies of different types of delusions in dementia. Apart from pharmacological treatment, a better understanding of the etiology of misinterpretation of reality (due to cognitive losses, sensory deprivation, vision loss, etc.) reveals the importance of nonpharmacologic treatments that frequently follow directly from the etiology of such symptoms. Further studies are necessary for a better understanding of the etiology of delusions in people with dementia, as well as finding effective treatment.

Alzheimerova bolest ; demencija ; halucinacije ; sumanutosti

Rad je objavljen u Tematskom broju časopisa Socijalna psihijatrija a koji je popratio Simpozij povodom 140. obljetnice Bolnice Vrapče održan 15.11.2019. godine.

engleski

Occurrence of delusions in patients with dementia – Literature review

Cilj: Pregled literature koja se odnosi na javljanje različitih tipova sumanutosti u osoba s demencijom i njihovo liječenje. Metode: Literatura je pretraživana korištenjem PubMed-a. Pregled literature: Kod starijih osoba s demencijom često se javljaju psihotični simptomi kao što su sumanutosti, ali sadržaj sumanutosti u starijih osoba razlikuje se od sumanutosti kod mlađih pojedinaca. Analiza sumanutosti i halucinacija treba ispitati alternativne etiologije, uključujući pogrešnu dijagnozu i nesporazum, pogrešno tumačenje stvarnosti zbog kognitivnih gubitaka, osjetilne deprivacije i gubitka vida, neodređenih senzacija, delirija i medicinskih uzroka. Nefarmakološki tretmani učestalo proizlaze iz etiologije kao što su poboljšanje osjetilnih funkcija putem slušnih pomagala ili naočala, provođenje stimulacije, mijenjanje ranijih situacija kod kojih postoji sklonost pogrešnom tumačenju (npr. odrazi u prozorima), ili izbjegavanje pogrešnog tumačenja (npr. osiguravanjem da je odgovarajući objekt dostupan te da nema osjećaja gubitka ili pokradenosti). Zaključci: Podatci iz literature pokazali su da se kod osoba s demencijom često javljaju psihotični simptomi kao što su sumanutosti, ali su također pokazali razlike u učestalosti različitih tipova deluzija u demenciji. Osim farmakoterapije, bolje razumijevanje etiologije pogrešnog tumačenja stvarnosti (zbog kognitivnih gubitaka, osjetilne deprivacije i gubitka vida, itd.) pokazuje važnost nefarmakoloških oblika liječenja koji često proizlaze izravno iz etiologije ovakvih simptoma. Daljnja istraživanja potrebna su za stjecanje boljeg razumijevanja etiologije sumanutosti u osoba s demencijom, te za pronalaženje učinkovitog liječenja. / Aim: to review literature regarding the occurrence of different types of delusions in dementia and their treatment. Methods: The literature search was conducted using PubMed. Review of literature: The elderly with dementing illnesses often present with psychotic symptoms such as delusions, but the thematic content of delusions in the elderly differs from that of delusions expressed by younger individuals. An analysis of delusions and hallucinations must examine alternative etiologies, including misdiagnosis and misunderstanding, the misinterpretation of reality due to cognitive losses, sensory deprivation and vision loss, ambiguous sensations, and delirium and medical causes. Nonpharmacologic treatments frequently follow directly from etiology, such as improving sensory function via hearing aids or eyeglasses, providing stimulation, changing situations prone to misinterpretation (e.g. reflections in windows), or circumventing misinterpretations (e.g. ensuring that an equivalent object is available so there is no sense of loss or theft). Conclusions: The data from literature showed that people with dementia often present with psychotic symptoms such as delusions but also revealed differences in frequencies of different types of delusions in dementia. Apart from pharmacological treatment, a better understanding of the etiology of misinterpretation of reality (due to cognitive losses, sensory deprivation, vision loss, etc.) reveals the importance of nonpharmacologic treatments that frequently follow directly from the etiology of such symptoms. Further studies are necessary for a better understanding of the etiology of delusions in people with dementia, as well as finding effective treatment.

Alzheimer's disease ; dementia ; hallucinations ; delusions

Rad je objavljen u Tematskom broju časopisa Socijalna psihijatrija a koji je popratio Simpozij povodom 140. obljetnice Bolnice Vrapče održan 15.11.2019. godine.