hrvatski

Tehnostres i njegovi korelati kod hrvatskih zaposlenika

Cilj ovog istraživanja bilo je predstaviti i bolje razumjeti fenomen tehnostresa kod hrvatskih zaposlenika, pri čemu se tehnostres odnosi na „negativno psihološko stanje povezano s trenutnim korištenjem ili prijetnjom korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u budućnosti“ (Salanova, Lorens, Cifre i Nogareda, 2007, str. 1). U istraživanju je sudjelovalo 259 hrvatskih zaposlenika prosječne starosti 36 godina (M = 35.67, sd = 9.55) koji su ispunjavali online upitnik sastavljen od Ljestvice tehnostresa (Ragu- Nathan, Tarafdar, Ragu-Nathan i Tu, 2008), Ljestvice prihvaćanja promjena (Di Fabio i Gori, 2016), Ljestvice afektivne dobrobiti na poslu (Van Katwyk, Fox, Spector, i Kelloway, 2000) i upitnika općih podataka. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike prema rodu, dobi i razini obrazovanja ovisno o facetama tehnostresa, pri čemu su razlike najčešće uočene kod tehno-složenosti, te su žene, stariji i niže obrazovani sudionici prijavljivali više razine tehnostresa u odnosu na muškarce, mlađe i više obrazovane sudionike. Razlike su utvrđene i za one koji pohađaju digitalne edukacije unutar radnog vremena ili rade više od 40 sati tjedno, u odnosu na one koji takve edukacije ne pohađaju, ili rade do 40 sati tjedno. Kod zaposlenika IT sektora, u odnosu na one zaposlene u ostalim sektorima, razlike su utvrđene samo kod tehno- neizvjesnosti. Dobivene su i statistički značajne negativne povezanosti gotovo svih faceta tehnostresa sa sklonosti prema promjenama i podržavanjem promjena te s ugodnim emocijama na poslu, kao i pozitivne povezanosti s neugodnim emocijama na poslu. Nalazi ovog pionirskog istraživanja mogli bi potaknuti raspravu o tehnostresu u hrvatskoj znanstvenoj zajednici te osvijestiti organizacije o mogućim zaštitnim i rizičnim faktorima u prevenciji tehnostresa.

tehnostres ; digitalna transformacija ; prihvaćanje promjena ; afektivna dobrobit na poslu ; hrvatski zaposlenici

nije evidentirano