hrvatski

Povijesno-metonimijski aspekt hrvatske drame druge polovice XX. st.

„Povijesno-metonimijski aspekt hrvatske drame druge polovice XX. st.“, Forum, Zagreb, HAZU, knj. 84, 51, 2012., 4-6, 590-603. U ovom radu temeljenu na dugogodišnjem proučavanju dramskoga stvaralaštva raznih hrvatskih autora 20. st. te n a tiplogiji koju je temeljila na analizi razmjerno velikog dramskog korpusa, autorica H. Peričić iznosi zaključke potkrepljujući ih primjerima iz stvaralaštva od Miroslava Krleže, Tonča Petrasova Marovića, Antuna Šoljana, Ive Brešana, do nekih živućih autora (npr. Mire Gavrana). Zaključci se vezuju za načine na koje se u proučavanim dramama zrcali stvarnost, fikcija, povijest ali i svjetonazorske sastavnice. Autorica daje svoju tipologiju hrvatske drame druge polovice 20. st. prema uporabi intertekstualnih mehanizama, mitoloških sastavnica te povijesnih („metonimijskih“, kako ih naziva) i metapovijesnih narativnih obrazaca. Ovdje se usredotočuje na posljednji tip „posuđivanja“ priče na kojoj veliki broj domaćih dramatičara motrenoga razdoblja gradi dramsku konstrukciju, pri čemu se razaznaje funkcija (meta)povijesne potke kao sredstva kritičkog, ironičnog pa i subverzivnog odnosa prema društvenoj i političkoj zbilji. Autorica među ostalim obrađuje sljedeće drame: Krležina Areteja, Šoljanovu Dioklecijanovu palaču, Supekova Heretika, Marovićeva Temistokla, Kušanovu Svrhu od slobode, Fabrijeva Meštra te Šnajderova Hrvatskog Fausta.

hrvatska drama ; 20. st. ; povijesno-metonimijski aspekt ; postmodernizam ; M. Krleža ; A. Šoljan ; I. Supek ; T. P. Marović ; I. Kušan ; N. Fabrio ; S. Šnajder

Objavljeno u časopisu "Forum", gl. i odg. ur. K. Nemec, Zagreb, HAZU, godište 84, knj. 51, 2012., 5-6, 560-603.