hrvatski

Odnos Vladka Mačeka prema hrvatskom pitanju i Jugoslaviji kroz djelovanje u organizacijama emigranata srednje i istočne Europe od 1947. do 1964. godine

U radu su se na temelju pisanja HSS-ovog emigrantskog glasila, javno objavljene i neobjavljene Mačekove pisane korespondencije te dokumenata jugoslavenske tajne službe prikazali Mačekovi stavovi u odnosu na Jugoslaviju i rješavanje hrvatskog pitanja kroz djelovanje u organizacijama političkih emigranata iz srednje i istočne Europe, čije su se zemlje našle pod sovjetskim i komunističkim utjecajem. Iako je Maček uživao određeno uvažavanje službene američke administracije, ipak se poslije 1948. i sukoba na relaciji Tito‒ Staljin našao u neravnopravnoj poziciji u odnosu na političke emigrante iz drugih zemalja pod sovjetskim utjecajem, s obzirom na to da su SAD i zapadne zemlje od tada počele podržavati Tita i jugoslavensku vlast u kontekstu konfrontacije sa SSSRom tijekom hladnog rata. Maček je, sukladno tome, u svojim javnim nastupima nastojao diskreditirati Titovu vlast u Jugoslaviji izjednačavajući je s najgorim oblikom komunističke vladavine sovjetskog tipa. Istovremeno je Maček kritizirao i zapadne demokratske zemlje predvođene SAD-om zbog njihove političke, gospodarske i vojne pomoći takvoj jugoslavenskoj vlasti. Svjestan američke politike održavanja cjelovitosti Jugoslavije Maček je prvenstveno rješenje hrvatskog pitanja vidio u ravnopravnoj Hrvatskoj u okviru Jugoslavije, a s obzirom na politike i ciljeve Međunarodne seljačke unije i drugih emigrantskih organizacija u kojima je sudjelovao, Maček je bio sklon Hrvatsku uklopiti i u srednjoeuropsku federaciju na prostoru omeđenom Baltikom te Crnim i Jadranskim morem. Mačekovi javni nastupi i političko djelovanje u vrijeme njegovog života nisu rezultirali promjenom politike SAD-a i zapadnih sila prema Jugoslaviji kako je on to priželjkivao.

Vladko Maček, Hrvatska, Jugoslavija, Hladni rat, antikomunizam

nije evidentirano