hrvatski

Tragom prvih muzejskih zbirki u Hrvatskom Zagorju

Počeci istraživanja Hrvatskog Zagorja vezani su uz sakupljačke djelatnosti arheologa-amatera, kako je zapisano u prvom broju Viestnika Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva 1878. godine. Među prvim sakupljačima susrećemo učitelje, načelnike, župnike, posjednike i liječnike koji su slučajno prikupili prve materijalne tragove iz prošlosti u svojoj okolini i uputili na pohranu u Narodni muzej u Zagreb. Uz ove pojedinačne sakupljače javljaju se i imenovani muzejski povjerenici, koji su aktom muzeja postali dopisni članovi i počasni povjerenici Hrvatskoga Arkeologičkoga družtva.Od 1910 godine ustrojeno je Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetničkih i historičkih spomenika u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koje pokrenulo djelatnost na zaštiti kulturnih dobara diljem zemlje, pa tako i u Hrvatskom Zagorju. Tadašnje kotare Klanjec i Pregradu sustavno istražuju arheolozi dr.Josip Brunšmid i konzervator Gjuro Szabo.Zahvaljujući njihovoj svestranosti i neizmjernoj požrtvovnosti dokumentirano je stanje spomeničke baštine u Zagorju te sačuvanja bogata arhivska građa daljnjim generacijama za znanstveno proučavanje pojedinih spomeničkih kompleksa.

Hrvatsko Zagorje; muzejske zbirke

nije evidentirano