hrvatski

Sociološki aspekti promjena naziva ulica i trgova u gradu Zagrebu od osamostaljenja Hrvatske do danas

Cilj je ovoga rada istražiti sociološke aspekte promjena naziva ulica i trgova u Gradu Zagrebu u periodu od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas. Ulice i trgovi dobivaju nazive zbog praktičnosti i pojednostavljivanja snalaženja u svakom, a posebno u urbanom prostoru. Međutim, nazivi ulica i trgova imaju i velik simbolički značaj – moglo bi se reći da oni oslikavaju kolektivnu društvenu memoriju, ali i aktualnu društvenu stvarnost. S druge strane, simboli dobivaju svoje značenje uronjeni u kontekst. Iako je ova tema već analizirana u znanstvenim, stručnim i novinskim radovima (npr. Marjanović, 2007 ; Stanić, 2009 ; Samardžić, Živković, 2016. i dr.) čiji će nalazi u radu biti prezentirani, specifičnost je ovoga pristupa u širem sociološkom sagledavanju fenomena. Naime, pomoću metode fokus grupe istražit će se iskustva i značenja koja zagrebački studenti pridaju preimenovanjima ulica i trgova. Hrvatska i Zagreb početkom 1990-ih našli su se u vremenu velikih gibanja – promijenjeno je cjelokupno društveno uređenje, ekonomski, politički i administrativni sustav, a promjene su dodatno obilježene i teškim ratnim sukobima. Period tranzicije iz socijalističkoga u kapitalističko društveno uređenje obilježio je prva dva desetljeća hrvatske samostalnosti, a odjeci tranzicije snažno se osjećaju i u aktualnom trenutku. Stoga će se u ovom radu posebno, s pomoću metode fokus grupe analizirati i najaktualniji, ali i najpoznatiji primjer promjene naziva nekoga trga ili ulice – promjena naziva Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske kao trenutno konačnoga čina oslikavanja društvene promjene u prostoru Zagreba.

Grad Zagreb, ulice, trgovi, simboli, identitet, tranzicija, društvene promjene, studenti

nije evidentirano