hrvatski

Planiranje razvoja vinogradarstva kao element očuvanja kulturnog krajobraza

Tradicionalni kulturni krajobraz je danas velika vrijednost i u posljednje vrijeme mu se pridaje sve veća važnost. Naša zemlja može biti zahvalna industrijskoj nerazvijenosti jer razvoj ove djelatnosti nije imao priliku narušiti kulturno nasljeđe. Danas, kad je svijest o vrijednostima u prostoru zrelija, imamo priliku pametnije investirati i gospodariti prostorom. Pokuplje je ispunjeno tradicijom koja se oslikava i na čovjekov okoliš, ali uslijed depopulacije često dolazi do zarastanja poljoprivrednih površina. Kulturno krajobrazne vrijednosti su pojavni oblici krajobraznih struktura nastali uslijed dugotrajnog gospodarskog korištenja prostora. U pokuplju se pojavljuju kao uzorci parcelacije, vočnjaci, vrtovi, oranice, mreže poljskih putova i vodenih kanala, te vinogradi. Uzgoj vinove loze svojim parcelama bitno djeluje na raščlanjenost prostora te predstavlja uzorak koji je neizostavni element kulturnog krajobraza. Vinogradarstvo kao djelatnost je prisutno na prostoru Pokuplja od davnina. Dijeli se po kvaliteti i vrsti dobijenih proizvoda, po karakteru vinograda te po njegovu smještaju. Uzgoj vinove loze u kontitnentalnoj regiji ima posebne zahtjeve. Uz pogodnu nadmorsku visinu i ekspoziciju vino može biti jako kvalitetno. Pošto su ovi zahtjevi isključivo J i JZ padine te nadmorska visina 150-250 m vinogradi se ograničavju na točno određene prostore. Prilikom planiranja ove djelatnosti mora se paziti na njeno povezivanje sa nekim drugim djelatnostima npr. Voćarstvom, turizmom... Seoski turizam je dobar put razvoja ovog kraja pa se stvarajući vinske ceste sa prelijepim vizurama na kulturni i prirodni krajobaz javlja mogućnost plasmana domaćeg vina. Osim privlačnosti za uzgoj vinove loze javljaju se i njeni negativni tjecaji na okoliš. Ona povećava ukupnu erodibilnost zemlje i stoga jako negativno djeluje na tlo. Istovremeno djelovanjem pesticida dolazi do mogućnosti zagađenja vode i zraka, a uslijed gnojenja povećava se stupanj mogućeg zagađenja podzemnih i površinskih voda. Da bi se dobio kompromis između razvojnih i zaštitnih ciljeva rade se modeli pogodnosti kao alat koji omogućava optimizaciju u procesu planiranja. Osim toga preporuča se smještanje na postojeće zapuštene vinogradarske površine jer bi to pozitivno djelovalo i na obnovu kulturnog krajobraza..

krajobrazno planiranje; zaštita kulturnog krajobraza; kulturni krajobraz; vinogradi; utjecaj na okolinu; ranjivost; privlačnost; Pokuplje

nije evidentirano