hrvatski

POTRESI U KRŠU I NJIHOV UTJECAJ NA IZVORE I OTVORENE VODOTOKE

Izučavajući ovu problematiku u prostoru Dinarskog krša izneseno je da su potresi i speleološki objekti povezani s rasjednim zonama i tektonskim procesima koji se odvijaju u njima. Ukazano je na značajnu interaktivnu (uzročno-posljedičnu) vezu među njima. Naglašeno je da je područje Dinarskog krša tipičan primjer za spomenuti međuodnos. Konačni je zaključak da se lokalni potresi i njima praćena neugodna tutnjava iz podzemlja češće javljaju u kišnim razdobljima ili neposredno poslije njih te da se zbog toga u prostoru Dinarskog krša seizmičke aktivnosti češće javljaju u ranu jesen, kasnu zimu i rano proljeće. Ove zaključke danas potvrđuju brojna istraživanja u krškim prostorima na cijeloj planeti, a osobito se intenzivno javljaju i izučavaju u Italiji. Postavlja se ključno pitanje zbog čega su te pojave opažene isključivo u prostorima krša, a ne u drugim geološkim sredinama. Krš je moguće definirati kao teren pokriven vapnencima i dolomitima, čija je topografija većinom formirana lako otopivim stijenama. Zbog toga te prostore karakteriziraju površinski i podzemni krški oblici kao što su škrape, jame, doline, krška polja, špilje, krški kanali, ponori, estavele, rijeke ponornice, itd. Na specifičnu cirkulaciju vode u prostorima krša ključnu ulogu igraju površinske depresije koje uzrokuju brzu infiltraciju vode s površine u podzemlje čime se ostvaruje njihova izravna veza s podzemnim krškim strukturama i vodom akumuliranom u njima. Karstifikacija je kontinuiran proces upravljan prirodnim i antropogenim djelatnostima. Ne smije se zanemariti činjenica, iako se to prečesto dešava, da se procesi karstifikacije odvijaju vrlo brzo, a danas osobito intenzivno (često trenutačno) i s opasnim posljedicama kao rezultat ljudskih zahvata.

hidrologija krša, izvor, potres

nije evidentirano