Pregled bibliografske jedinice broj: 1068297
Utjecaj obiteljskih politika u Republici Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama na blagostanje obitelji s djecom
Utjecaj obiteljskih politika u Republici Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama na blagostanje obitelji s djecom, 2020., doktorska disertacija, Ekonomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1068297 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj obiteljskih politika u Republici
Hrvatskoj i odabranim europskim zemljama na
blagostanje obitelji s djecom
(Impact of family policies on the well-being of
families with children in the Republic of
Croatia and selected European countries)
Autori
Pezer, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Ekonomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.06
Godina
2020
Stranica
195
Mentor
Strmota, Marin ; Urban, Ivica
Ključne riječi
mikrosimulacija ; EUROMOD ; dječje siromaštvo ; kompenzacijski indeks ; obiteljska politika ; reforma ; djeca
(microsimulation ; EUROMOD ; child poverty ; compensation index ; family policies ; policy reform ; children)
Sažetak
Države mjerama obiteljske politike pomažu roditeljima nositi se s izravnim i neizravnim troškovima brige o djeci te pomažu umanjiti jaz između željenog i stvarnog broja djece. Zbog važne uloge u stvaranju poticajnih uvjeta za djecu, obiteljska politika je važna istraživačka tema. U vrijeme gospodarskih, socijalnih, demografskih i fiskalnih izazova diljem Europske unije, ovo istraživanje analizira utjecaj obiteljske politike na dobrobit obitelji s djecom u Hrvatskoj i pet odabranih zemalja. Istraživanje je posebno posvećeno hrvatskoj obiteljskoj politici te donosi i pet reformskih scenarija. Ciljevi, područje i hipoteze istraživanja navedeni su u uvodu, nakon čega slijedi pregled literature. Sažeta su relevantna i novija istraživanja obiteljske politike ; s posebnim osvrtom na analize dječjeg siromaštva i obiteljske politike u Hrvatskoj. Nakon opisa najznačajnijih fiskalnih instrumenata obiteljske politike u Hrvatskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, prikazuju se rezultati empirijskog istraživanja. U analizi je korišten statički mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada EUROMOD. Analiziraju se novčane naknade za djecu, porezne olakšice za djecu te naknade socijalne pomoći čiji iznosi ovise o prisutnosti djece u kućanstvu. Analiza je provedena na hipotetskim kućanstvima te stvarnim podatcima, a kao pokazatelji blagostanja obitelji korištene su stope siromaštva, Ginijev koeficijent nejednakosti i kompenzacijski indeksi. U okviru istraživanja razmatrana je i pravednost sustava potpora za djecu te su izračunate i premije koje kućanstva ostvaruju po djetetu, ovisno o broju djece u kućanstvu. Empirijska analiza je ukazala na nepravedno raspodijeljene potpore za djecu u Hrvatskoj te stoga i manji utjecaj na dohodovnu nejednakost i siromaštvo djece u usporedbi s ostalim zemljama te relativno nisku pokrivenost troškova brige o djeci. Hrvatski je sustav izdašan za kućanstva s troje i četvero djece te za mlađe uzdržavane punoljetne osobe. Istraživanje je pokazalo da primjenom iskustava drugih zemalja hrvatski sustav potpora za djecu može poboljšati blagostanje obitelji s djecom uz nepromijenjene troškove. Rad se zaključuje sažetkom spoznaja istraživanja te se navode ograničenja i budući prijedlozi istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb,
Institut za javne financije, Zagreb