hrvatski

Slovenska društva u Hrvatskoj od 1886. do 1991. godine

Čovjekova potreba za udruživanjem i zajedničkim djelovanjem vrlo je stara, a tijekom povijesti se javljala iz različitih razloga. Usmjerena je bila na egzistencijalne potrebe, a uz one moralne i financijske važne su bile i kulturne, prosvjetne, umjetničke i nacionalne vrednote. Upravo su potrebu za osnivanjem, a onda i uključivanjem u rad imali i pojedinci koji su iz svoga zavičaja odlazili u druge krajeve svijeta. Među njima su i pojedinci koji su napustili slovenske krajeve iz različitih razloga i svoj su život organizirali u različitim krajevima Hrvatske. Slovenska su društva na prostoru Hrvatske počela nastajati u trenutku kada je na određenom prostoru bilo dovoljno pojedinaca koji su shvaćali da su njihov slovenski jezik i kultura, koje su usvojili u kraju iz kojega dolaze, različiti od onoga na što su naišli u svojoj novoj domovini. U knjizi su prikazani osnivanje, razvoj, djelovanje, ali i nestajanje slovenskih društava u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća, kada je zabilježeno postojanje prvoga slovenskog društva na prostoru Hrvatske, pa sve do 1991. godine, kada dolazi do promjene u državno-političkom ustrojstvu, ali i kada pripadnici slovenske zajednice u Hrvatskoj dobivaju status nacionalne manjine. U promatranom razdoblju zabilježena su 42 slovenska društva, koja su djelovala u većim hrvatskim gradovima. Pritom nije bilo moguće za sve njih pronaći adekvatne izvore na temelju kojih bi se prikazala njihova djelatnost. U organiziranom djelovanju vidljivo je da su neka povijesna razdoblja, a sve ovisno o političko-povijesnim razlozima, bila bogatija, odnosno siromašnija. Kao zlatno razdoblje slovenskog (samo)organiziranja može se navesti razdoblje između dva svjetska rata, gdje je Zagreb imao posebno mjesto. Slovenska društva susrećemo i u drugim hrvatskim krajevima. U povijesti djelovanja slovenskih društava, upravo u Zagrebu između dva svjetska rata, vidljivo je i da su postojale različite vrste društava, i to studentska, vjerska, ženska društva te društva koja nisu bila isključiva, pa su u svoje članstvo prihvaćale sve zainteresirane bez obzira na status, vjeru ili spol. U djelovanju slovenskih društava u Hrvatskoj zabilježena su dva temeljna smjera djelovanja, i to potporni te kulturno-prosvjetni. Ta su se dva smjera međusobno izmjenjivala i preklapala. Tako je u djelovanju društava vidljiva potporna i humanitarna aktivnost s ciljem pomaganja sunarodnjacima. Ta je pomoć često bila moralna, ali i materijalna. Slovenska društva svoje su djelovanje uglavnom temeljila na različitim aktivnostima, od tečajeva stranih jezika, literarnih radionica, dramskih predstava pa do pjevačkih skupina i zborova. Zajedničko je tim aktivnostima 258 bilo to što su one bile usmjerene na očuvanje slovenskog jezika i kulture, načina života i običaja, koji se i danas njeguju u slovenskoj tradicijskoj kulturi. Istraživanje povijesti djelovanja i aktivnosti slovenskih društava vjerojatno nikada neće biti moguće u potpunosti dovršiti. Postoji vrlo velika mogućnost da će se pronaći novi podaci o novim slovenskim društvima koja su djelovala u različitim dijelovima Hrvatske. Ovom se knjigom pokušalo što detaljnije prikazati vrste slovenskih društva, aktivnosti koje su uz njih vezane, ljude koji su bili uključeni u njih i teškoće s kojima su se njihovi članovi susretali. Prikazana je povijest djelovanja slovenskih društava, koja je utkana u hrvatsku kulturnu, socijalnu i političku povijest. Nedvojbeno je da su i ona utjecala na stvaranje društva u kojem živimo danas i da su naraštajima ostavila neizbrisiv trag postojanja u Hrvatskoj.

slovenska društva, Hrvatska, Slovenci u Hrvatskoj

nije evidentirano