hrvatski

Primjena utilitarnog i ukrasnog bilja u razdoblju baroka na primjeru dvoraca Hrvatskog Zagorja.

Čovjek je biljke kroz povijest koristio za različite svrhe. Od prapovijesti pa nadalje, određene biljke zauzimaju važnu ulogu u životu čovjeka, neke od njih su korištene u utilitarne svrhe. U Egiptu su formirali voćne drvorede kako bi okružili svoj posjed, pritom ne narušavajući osnovnu ideju simetrije. U Antici su izrađivali kapitele (glave stupova) prikazujući pojedine biljne vrste, a u Srednjem su vijeku najčešći motivi u bordurama ili u prikazima svetaca i nekih događaja Kršćanske vjere. Za vrijeme baroka perivoji doživljavaju procvat zahvaljujući moćnim europskim vladarima što su perivoj koristili kao prikaz svoje moći. Ovime se ujedno dotičemo simbolike bilja i primjera baroka iz Hrvatskog zagorja. Isto razdoblje, ali drugačiji gospodarski i klimatski uvjeti uzrokovali su razlike u primjeni i odabiru vrsta. Proučavanjem različite literature o dvorcima Hrvatskog zagorja sastavljen je popis korištenih biljnih vrsta od kojih se najčešće spominju: divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), šimšir (Buxus sempervirens L.), obični grab (Carpinus betulus L.), katalpa (Catalpa bignonioides L.) te rodovi smreka (Picea sp.), duglazija (Pseudo tsuga sp.) i platana (Platanus sp.).

primjena bilja, krajobrazna arhitektura, barok, Hrvatsko zagorje.

nije evidentirano