Važnost daljinskih istraživanja pri procjeni šteta na šumskim sastojinama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama (CROSBI ID 691698)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Pernar, Renata ; Ančić, Mario ; Seletković, Ante ; Kolić, Jelena
hrvatski
Važnost daljinskih istraživanja pri procjeni šteta na šumskim sastojinama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama
U današnje vrijeme svjedoci smo sve učestalijih prirodnih nepogoda (ledolomi, snjegolomi, vjetrolomi, poplave, požari i dr.), kojima su zahvaćeni šumski ekosustavi. Kako bi se moglo pristupiti procjeni i sanaciji šumskih šteta, a da bi se pravovremenim mjerama održala njihova vitalnost i proizvodnost na optimalnoj razini, potrebno je prioritetno lociranje sastojina. Primarni zadatak kod toga jest utvrđivanje stupnja oštećenja (npr. slomljena, savijena, izvaljena ili naslonjena stabala) i zahvaćene površine, broja oštećenih i uništenih stabala i slično. To se uobičajeno provodi terestričkim opažanjima, što zahtijeva angažiranje velikoga broja stručnjaka i najčešće je povezano s velikim troškovima i produženim vremenskim rokom provedbe terestričke inventure na velikim površinama. Kako se najčešće radi o obuhvatima većih razmjera uz smanjen ili potpuno onemogućen pristup, primjena metoda daljinskih istraživanja nameće se kao izuzetno brza i pouzdana metoda određivanja prostornog obuhvata nepogoda. Budući da je u što kraćem vremenskom roku potreban uvid u stanje na terenu, sve su više u primjeni satelitske snimke visoke prostorne rezolucije. Prema definiranom obuhvatu područja Gorskoga kotara, jednom satelitskom scenom ukupno je snimljena površina od 230 km2. Interpretacijom satelitske snimke WorldView 2 određena je površinska rasprostranjenost, ustanovljeni su i analizirani stanje šuma (razmjer/intenzitet) i značajke terena (nadmorska visina, nagib, ekspozicija) te je utvrđen njihov eventualni utjecaj na stanje šuma. Rezultatima provedenih analiza utvrđeno je da su najveće štete pretrpjele sastojine na nadmorskim visinama 800 - 1.100 m, a da su štete najmanje na nadmorskim visinama iznad 1.100 m, što se može protumačiti temperaturnim inverzijama, no za tumačenje uočenih pojava potrebno je u modeliranje uključiti i meteorološke parametre.
daljinska istraživanja ; prirodne nepogode ; oštećenost šuma ; digitalni model reljefa ; prostorne analize
nije evidentirano
engleski
The importance of remote sensing methods in the estimation of forest damage caused by natural disasters
nije evidentirano
remote sensing ; natural disasters ; forest damage ; digital relief model ; spatial analyses
nije evidentirano
Podaci o prilogu
143-160.
2020.
objavljeno
10.21857/y6zolbrv0m
Podaci o matičnoj publikaciji
Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda
Anić, Igor
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
978-953-347-326-0
Podaci o skupu
Nepoznat skup
predavanje
29.02.1904-29.02.2096