hrvatski

Srednjoročni razvoj tržišta žitarica u Republici Hrvatskoj – rezultati modela parcijalne ravnoteže

Cilj rada je prikazati simulaciju razvoja tržišta žitarica korištenjem AGMEMOD modela parcijalne ravnoteže. Rezultati u radu prikazuju povijesni (2010-2016) i projicirani razvoj (2016.-2030) tržišta pšenice, kukuruza, ječma, zobi i raži. Rezultati projekcije prikazuju povećanje produktivnosti i stabilnost površina uz iznimke kod pojedinih kultura. Proizvodnja pšenice u razdoblju projekcije, kao i kukuruza, bilježi povećanje i promjenu vanjskotrgovinske bilance. Hrvatska i dalje ostaje neto izvoznica kukuruza i pšenice. Kod ječma, kao treće žitarice po važnosti, rezultati modela pokazuju stagnaciju razine proizvodnje do 2030., ali i pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu do kraja razdoblja projekcije. Zob i raž kao manje zastupljene žitarice i dalje zadržavaju status proizvoda koje će hrvatsko tržište uvoziti. Domaće cijene prate trendove cijena u EU, ali će uglavnom ostati na nižoj razini od prosječnih cijena na zajedničkom tržištu. Unatoč cjenovnoj konkurentnosti na tržištu EU, domaći sektor žitarica susreće se s problemima. U sektoru je prisutan trend izvoza relativno jeftine sirovine, uz uvoz skupih finalnih proizvoda i prerađevina tog sektora.

žitarice ; Hrvatska ; model ; parcijalna ravnoteža ; projekcije

nije evidentirano