hrvatski

Ekologija jezične raznolikosti Zadra

Ovaj doktorski rad bavi se ekologijom jezične raznolikosti Zadra. Ekologija jezične raznolikosti podrazumijeva opis međuodnosa jezika, govornika i zajednice u kojoj ti govornici koriste jezike. Za potrebe opisa te ekologije korištene su dvije istraživačke metode. Prva metoda je analiza jezičnoga krajolika Zadra, kojom smo istražili uporabu pisanoga jezika u javnom prostoru. Druga metoda je kvalitativna i uključuje polustrukturirane intervjue s prolaznicima, vlasnicima i upraviteljima poslovnih prostora te s donositeljima odluka na razini lokalne vlasti. S obzirom da je Zadar na strateški vrlo zanimljivom dijelu istočne obale Jadrana, povijesno je uvijek bio vrlo zanimljiv raznim osvajačima. Zbog toga se u njega doseljavalo stanovništvo iz raznih dijelova Hrvatske i Europe, a jezici i govori tih ljudi danas imaju odjeka u zadarskoj jezičnoj ekologiji. Zadarski jezični krajolik čuva tragove jezične raznolikosti iz raznih povijesnih razdoblja, posebice na infrastrukturnim objektima iz razdoblja austrougarske i talijanske uprave te na Gradskom groblju. Međutim, većina primjera povijesne jezične raznolikosti u javnom prostoru izbrisana je tijekom društvenih promjena. Rezultati istraživanja pokazuju da je glavni jezik komunikacije u Zadru hrvatski jezik, sudeći prema jezičnom krajoliku, ali i prema rezultatima intervjua. Hrvatski je jezik najčešći jezik na natpisima u javnom prostoru i jedini na službenim natpisima. Osim hrvatskoga jezika u jezičnom krajoliku, ali i u turizmu i poslovanju, koriste se i drugi jezici, od kojih najviše engleski u današnje vrijeme. Engleski je jezik postao univerzalni strani jezik koji služi za komunikaciju sa svim stranim turistima i postepeno je istisnuo iz uporabe druge jezike koji su se koristili u turizmu. Engleski je jezik jednako važan prolaznicima kao i poslodavcima koji od zaposlenika traže da poznaju barem engleski jezik kako bi mogli komunicirati s klijentima. Podaci dobiveni intervjuima potvrđuju rezultate dobivene analizom jezičnoga krajolika te ukazuju na turizam kao glavnu pokretačku silu koja utječe na gotovo sve aspekte uporabe govornog i pisanog jezika u Zadru. Rezultati istraživanja pokazuju i postojanje dva lica zadarskoga jezičnoga krajolika – zimskog i ljetnog – u kojima se u oglašavanju zimi koristi pretežno hrvatski jezik, a ljeti hrvatski i engleski ili samo engleski. Jezični krajolik je dinamičan i mijenja se ovisno o trendovima i potrebama stanovnika grada. Različiti jezici u zadarskoj jezičnoj ekologiji pripadaju različitim ekolingvističkim nišama u kojima je njihova uporabna i komunikacijska vrijednost drugačija.

ekologija jezika, jezična raznolikost, Zadar, jezični krajolik, turizam, jezik u javnom prostoru

nije evidentirano