Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Krajolik utvrda otoka Visa (CROSBI ID 691649)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Bilušić, Maja Krajolik utvrda otoka Visa // Zbornik sažetaka 5. Međunarodne konferencije o industrijskoj baštini / Palinić, Nana (ur.). Rijeka: Pro Torpedo Rijeka, 2014. str. 251-264

Podaci o odgovornosti

Bilušić, Maja

hrvatski

Krajolik utvrda otoka Visa

Krajolik utvrda i ostalih vojnih građevina prepoznatljivost je i posebnost otoka Visa. Prednosti strateški važnih i povoljnih mjesta, posebnih geomorfoloških obilježja korištena su za gradnju sustava utvrda, vojarni, skladišta i ostalih građevina vezanih uz funkciju obrane. Pripadaju različitim povijesnim razdobljima te ilustriraju stupanj razvitka vojne tehnike. Vis je prepoznat kao naš najutvrđeniji otok, a njegov karakter strateški važnog otoka osim brojnosti utvrda određuju i njegova geomorfološka obilježja te lokacija na plovnim putovima Jadrana za čiju su se prevlast tijekom duge povijesti borile razne vojske. Najstarije, očuvane viške utvrde pripadaju razdoblju venecijansko - turskih sukoba iz 16. stoljeća, kad je izgrađeno nekoliko fortifikacijskih građevina: dvije kule u Komiži, četiri u gradu Visu i nekoliko njih u unutrašnjosti otoka, uz plodna polja. U arheološkom su sloju zastupljena utvrđenja iz neolitskog, grčkog i antičkog razdoblja, dok je srednji vijek prisutan u strukturi utvrđenih sakralnih građevina. Početkom 19. stoljeća engleska mornarica na ulazu u viški zaljev gradi sustav od nekoliko tvrđava i kula, dok se uspostavom prevlasti Austrije u tadašnjem naselju gradi tada najmonumentalnija utvrda Batarija u kojoj je danas smješten muzej. Razdoblje 19. stoljeća u kojemu se smjenjuju austrijska, francuska i engleska uprava nad otokom ujedno je i razdoblje njegova najvećeg gospodarskog dosega. U razdoblju druge pol. 20.st., kad Vis postaje sjedištem Jugoslavenske armije izgrađeno je nekoliko kasarni i ostalih vojnih građevina, niz podzemnih i nadzemnih skloništa, skladišta i bitnica na nekoliko otočkih lokacija. Zbog svoje vojne funkcije istoimeni je otok tijekom druge pol 20. stoljeća bio u svojevrsnoj izolaciji, sa skromno razvijenim turističkim, poljoprivrednim i ostalim gospodarskim sadržajima. Brojne povijesne utvrde i vojne građevine su napuštene i danas su bez sadržaja, koje bi dobrim planovima zaštite i obnove mogle prihvatiti novu namjenu i osim toga donijeti i gospodarski učinak. Rad se bavi analizom oblikovanja krajolika utvrda otoka Visa, kojega osim prirodnih obilježja čine brojne tvrđave i vojne građevine iz raznih povijesnih razdoblja. Treba ga shvatiti kao veliki kulturno povijesni i graditeljski potencijal koji zahtijeva novi pristup razvoju za koji je potrebno aktivnije uključivanje lokalne zajednice.

krajolik utvrda ; vojne građevine ; Fort Georg ; Vis

nije evidentirano

engleski

Fortification Landscape on the Island of Vis

nije evidentirano

fortification landscape ; military facilities ; Fort Georg ; Vis

nije evidentirano

Podaci o prilogu

251-264.

2014.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Palinić, Nana

Rijeka: Pro Torpedo Rijeka

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam