hrvatski

Nedostatno korištenje ekonomskih potencijala demografskog starenja u Hrvatskoj

Kombinacija kontinuiranog porasta stope demografskog starenja i nepovoljnog odnosa broja korisnika mirovina i osiguranika (u ožujku 2017. godine iznosio je 1:1, 18) mogla bi nas vrlo brzo suočiti s fiskalno neodrživim mirovinskim sustavom. Zbog negativnih trendova iseljavanja radnog sposobnog stanovništva već sad se javljaju problemi manjka radne snage. Postojeće mjere demografske politike nisu dovoljno učinkovite, a povećanje dobne granice odlaska u mirovinu rezultira nezadovoljstvom radnog stanovništva. Navedena situacija je dugoročno neodrživa te ostavlja dojam da je Hrvatska nespremno dočekala brojne socijalne, ekonomske i zdravstvene posljedice demografskog starenja. Potencijalna rješenja potrebno je potražiti u vodećim europskim strategijama koje starenje definiraju kao izazov, ali i mogućnost za pametan, održiv i uključiv rast, a starije osobe ogromnim i nedovoljno iskorištenim potencijalom. Međunarodni plan za djelotvornu akciju u vezi starenja poziva na promjene u pristupu, praksi i politici na svim razinama i sektorima kako bi se iskoristio ogroman potencijal starenja na inovativan, kreativan i ekonomski profitabilan način. Produžen životni vijek i poboljšano zdravlje starijih osoba ustvari su resursi koje društvo tek treba naučiti koristiti. Činjenica je da je velik broj starijih ljudi dobrog zdravlja, posjeduju vrijedne vještine i znanja te žele dati značajan doprinos društvu. Tri su osnovne mjere uspješnog starenja: zdravo i aktivno starenje, volontiranje i rad u mirovini

Aktivno starenje ; Ekonomski potencijal

nije evidentirano