hrvatski

Percepcija studenata o raširenosti i posljedicama indirektnih oblika nasilja

Cilj ovoga istraživanja je utvrditi učestalost počinjenja i izloženosti relacijskom i elektroničkom nasilju te njihovu povezanost sa zadovoljstvom života (zadovoljstvo sâmim sobom, zadovoljstvo obitelji, zadovoljstvo prijateljima i zadovoljstvo društvenim mrežama) i neugodnim osjećajima koje su proživjeli zbog postupaka svojih vršnjaka tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. U istraživanju je sudjelovalo 100 studenata Sveučilišta u Zagrebu, prosječne dobi 22, 68 godina. Najviše ispitanika doživjelo je relacijsko nasilje, odnosno da je netko širio 'tračeve' o njima, ogovarao ih, te širio o njima ružne priče (14% doživjelo je to često, a 66% ponekad). Što se tiče elektroničkog nasilja, 6% ispitanika je često bilo uznemiravano anonimnim, prijetećim i uvredljivim porukama putem društvenih mreža, a 48% ponekad. Prema samoiskazu ispitanika njih 5%, priznaje da su često tračali, odnosno ogovarali, te ružno pričali o drugima, a ponekad je to činilo njih 60%. Što se tiče počinjenja elektroničkog nasilja, 3% ispitanika priznaje često pisanje ružnih komentara na društvenim mrežama, a 7% ponekad. Korelacijskom je analizom utvrđeno da su žrtve nasilja češće i počinitelji nasilja, manje su zadovoljne općenito životom, obitelji i prijateljima te doživljavaju negativnije osjećaje poput tuge, odbačenosti, manjka samopouzdanja i uvrijeđenosti zbog postupaka svojih vršnjaka tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog života. Počinitelji indirektnih oblika nasilja također su manje zadovoljni svojim trenutnim životom, prijateljima i obitelji.Zbog ozbiljnih kratkoročnih i dugoročnih posljedica za psihičko i emocionalno zdravlje, potrebno je raditi na prevenciji ovih prikrivenih oblika nasilja.

vršnjačko nasilje, vršnjački krug nasilja, relacijsko nasilje, elektroničko nasilje, prevencija indirektnih oblika nasilja

nije evidentirano