hrvatski

Analiza boravišnih karakteristika otvorenih prostora višestambene izgradnje

Sveukupna urbanizacija i urbani rast na kraju dvadesetog stoljeća su označili urbane sredine kao mjesto stanovanja jedne polovine ukupne populacije svijeta. Urbani krajobraz, kao životni okoliš čovjeka, osviješćen ekološkim vrijednostima proteklog razdoblja trebao bi stvoriti senzibilitet prema problemu prebitavanja i organizaciji prostora grada u funkciji života. Zbog toga bi svaki vid oblikovanja urbanog krajobraza trebao obuhvatiti utilitaran i socijalan značaj te upotrebnu vrijednost prosora kao mjerilo kvalitete. Višestambena (kolektivna) izgradnja prerasta u dominantan oblik rješavanja stambenog pitanja urbanih područja, čime otvoreni prostori višestambene izgradnje postaju primarni i neposredani okoliš čovjeka koji rješava njegove potrebe za boravkom u vanjskom prostoru. Stoga njegovo oblikovanje treba temeljiti na osiguravanju širokog opsega mogućnosti korištenja koje će svojom vizualno-estetskom i funkcionalnom organizacijom ostvariti prostore intenzivnog korištenja identiteta. Izostanak tog prostornog karaktera, otežani dodir višestambene izgradnje sa slobodnim prostorom, kao i niz čimbenika koji utječu na degradaciju (premale zelene površine, promet i sl.). su uzrokovali postojeće stanje današnjih naselja i njihovih otvorenih prostora, čija je logična posljedica njihova napuštenost od strane čovjeka. Svaki krajobraz je obilježen fizičkom i psihičkom okosnicom kojom biva percepcijskih viđena i osjećajno doživljena gibanjem čovjeka kroz prostor. Osim mjerila u prostoru koji varira između čovjekovog konstantnog te varijabilnog mjerila okolnog prostora, krajobraz je obilježen geografskim i socijalnim karakterom, te okupljanjem i smještajem sadržaja i elemenata krajobraza. Osim fizičkog opredmećenja čija arktikulacija i kompozitno-oblikovni karakter stvara cjelovite prostore s dinamikom, ritmičnosti i ravnotežom svih elemenata, ostvaraju se i kao prostori koji su stimulativni i inspiritivni za čovjeka. Oblikovanje otvorenih prostora višestambene izgradnje trebalo bi zadovoljiti sve aspekte ljudskih potreba osiguravanjem širokog opsega korištenja prebivališnih izbora uz stvaranje vizualno-estetskih i ugođajnih kvaliteta primjenom različitih strukturnih elemnata funkcionalnog i doživljajnog karaktera. Nadalje, oblikovanje bi trebalo uzeti u obzir prirodnu osnovu prostora izraženu kroz topografiju, postojeću vegetaciju i sl. Samo inkoporacijom svih navedenih elemenata oblikuje se krajobrazno uređen prostor &#8211 ; mjesto stimulacje, identiteta i ostvarenja čovjeka kao integralne cjeline svoga urbanog okoliša.

otvoreni prostor; boravišni prostor; višestambena izgradnja

nije evidentirano