hrvatski

Gluhi pacijent u sustavu zaštite zdravlja

Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga osobama oštecena sluha iz perspektive gluhe, odnosno nagluhe osobe. Uzorak je cinilo 65-ero gluhih i nagluhih osoba od 20 do 84 godine starosti. Podatci su prikupljeni Upitnikom PKPZU koji se sastoji od: opcih pitanja (dob, spol, stupanj oštecenja sluha, primarni oblik komunikacije), pitanja o kvaliteti zdravstvene skrbi, o nacinima komunikacije sa zdravstvenim osobljem, pristupu primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalistickim uslugama, osposobljavanju zdravstvenih djelatnika za rad s osobama oštecena sluha te prijedlozima za ucinkovitiju komunikaciju pri pružanju usluga u zdravstvenim ustanovama osobama oštecena sluha. Rezultati ispitivanja ukazuju na važnu ulogu jasne i ucinkovite komunikacije koja pridonosi uspostavljanju odnosa povjerenja u pružanju zdravstvene usluge. 65% ispitanika izjavilo je da je imalo teškoca u komunikaciji prilikom traženja zdravstvenih usluga. U komunikaciji sa zdravstvenim djelatnicima vecina osoba oštecena sluha služi se govornim jezikom ili pismom, a manji broj koristi usluge prevoditelja znakovnoga jezika. U komunikaciji s obiteljskim lijecnikom sami govore o svojim zdravstvenim problemima, a u situaciji specijalistickog pregleda radije traže usluge prevoditelja koji su najcešce clanovi obitelji. 98% ih je jednoglasno u prijedlogu da se zdravstvenim djelatnicima omoguci edukacija o nacinima komunikacije sa slušno oštecenim pacijentima te da ih se upozna s osnovama znakovnoga jezika i kulturološkim obilježjima zajednice gluhih. Temeljem ovog istraživanja može se zakljuciti da je dobra komunikacija izmedu pacijenta oštecena sluha i zdravstvenih djelatnika neophodna za podizanje kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga tim osobama, što utjece na zadovoljstvo pacijenta, a potencijalno i na zdravstveni ishod.

zdravstvena skrb osobe oštećena sluha ; gluhoća ; nagluhost

nije evidentirano