Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Samoozljeđivanje kod mladih obzirom na spol i razinu srednjoškolskog obrazovanja (CROSBI ID 691387)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Pejnović Franelić, Iva ; Muslić, Ljiljana ; Markelić, Martina ; Rojnić Palavra, Irena ; Musić Milanović, Sanja ; Pavic Šimetin, Ivana ; Mayer, Dijana ; Kuzman, Marina Samoozljeđivanje kod mladih obzirom na spol i razinu srednjoškolskog obrazovanja // 22. dani Ramira i Zorana Bujasa: sažeci priopćenja / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka (ur.). Zagreb, 2015. str. 269-269

Podaci o odgovornosti

Pejnović Franelić, Iva ; Muslić, Ljiljana ; Markelić, Martina ; Rojnić Palavra, Irena ; Musić Milanović, Sanja ; Pavic Šimetin, Ivana ; Mayer, Dijana ; Kuzman, Marina

hrvatski

Samoozljeđivanje kod mladih obzirom na spol i razinu srednjoškolskog obrazovanja

Mladi i oni koji se o njima brinu i pružaju im podršku sve su svjesniji prakse samoozljeđivanja kod mladih. Međunarodno društvo za istraživanje samoozljeđivanja definira navedeno ponašanje kao namjerno i izravno povređivanje tjelesnog tkiva koje rezultira njegovim oštećenjem, na socijalno prihvatljiv način i bez suicidalnih namjera. Ono uključuje širok raspona ponašanja, od rezanja, griženja i guljenja kože do paljenja, udaranja i stezanja pojedinih dijelova tijela. Podaci u ovom radu su dobiveni 2011. godine u sklopu ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) istraživanja na 6143 učenika prvih i drugih razreda srednjih škola u Hrvatskoj. Ukupno 1812 (30%) učenika je izjavilo da su jednom ili više puta u svom životu razmišljali o tome da sebe ozlijede ili si naude na drugi način (21, 6% dječaka i 38, 4% djevojčica). Za utvrđivanje statistički značajnih razlika obzirom na spol i razinu srednjoškolskog obrazovanja i povezanosti korištena je neparametrijska statistička metoda (χ2 test). Dobiven je statistički značajan slabi učinak oba čimbenika na vjerojatnost pojavnosti razmišljanja o samoozljeđivanju: χ2(1)spol= 201, 467, p=0.000, Phi=0, 18 i χ2 (1)srednjoškolsko obrazovanje=7, 334, p=0.000, Phi=0, 04 te njihova statistički značajna povezanost (χ2 (1)spol/srednjoškolsko obrazovanje=13, 941, p=0.000, Phi=-0, 09). Od ukupno 1812 učenika koji su izjavili da su jednom ili više puta u svom životu razmišljali o tome da sebe ozlijede ili si naude na drugi način najveći je broj učenica, 1158 odnosno 63, 9%, i to onih koje pohađaju gimnazije i četverogodišnje srednje škole, 839 odnosno 46, 3% učenica. Među dječacima koji su izjavili da su jednom ili više puta u svom životu razmišljali o tome da sebe ozlijede ili si naude na drugi način (n=654), u najvećoj mjeri pohađaju također gimnazijske/četverogodišnje srednje škole (njih 63, 9%).

samoozljeđivanje, adolescenti

nije evidentirano

engleski

Self-harm in young people by gender and level of secondary education

nije evidentirano

self-harm, adolescents

nije evidentirano

Podaci o prilogu

269-269.

2015.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

22. dani Ramira i Zorana Bujasa: sažeci priopćenja

Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka

Zagreb:

Podaci o skupu

22. Dani Ramira i Zorana Bujasa.

poster

16.04.2015-18.04.2015

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

nije evidentirano

Poveznice