hrvatski

Rimska vojska u provinciji Dalmaciji od Augustova do Hadrijanova principata

Radnja je podijeljena u četiri glavna poglavlja te se bazira na proučavanju literarnih, epigrafskih i arheoloških ostataka koji svjedoče o prisustvu rimskih vojnih postrojbi na području Dalmacije od Augustova do Hadrijanova principata. Prvo je poglavlje posvećeno povijesnom razvoju rimskog garnizona na području Dalmacije, a prvenstveno je bazirano na literarnim i epigrafskim vrelima na osnovi kojih se može rekonstruirati razvoj vojne te – posljedično – i administrativne povijesti Dalmacije u navedenom vremenskom rasponu. Posebna je pažnja posvećena temama poput Tiberijeva Panonskog rata, Iliričkog rata 6.-9. godine, pitanju podjele Ilirika te Tiberijevim natpisima o gradnji cesta. Središnji je dio (drugo i treće poglavlje) posvećen samim vojnim postrojbama, odnosno legijskim i pomoćnim jedinicama koje su ostavile traga na dalmatinskom tlu. Rasprava se u tim poglavljima većinom zasniva na analizi epigrafskih spomenika. Oba su poglavlja koncipirana na način da se u prvom djelu raspravlja o itinerarima vojnih postrojbi, dok je drugi dio posvećen analizi raznih sadržajnih elemenata natpisa rimskih vojnika (podrijetlo vojnika, hijerarhija, godine života i vojne službe, imenovanje vojnika itd.). Oba poglavlja završavaju detaljnim katalozima u kojima su donesena čitanja svih natpisa rimskih vojnika te rimskih vojnih postrojbi s područja Dalmacije od Augustova do Hadrijanova doba. Četvrto poglavlje tematizira sama vojna uporišta u kojima su bile smještene navedene postrojbe. Ono se većinom bazira na proučavanju zračnih i satelitskih snimki te – u manjoj mjeri – na spoznajama dobivenim putem arheoloških istraživanja. Posebno su izdvojena tri garnizona smještena u zaleđu glavnih primorskih kolonija: (1) Burnum i garnizon na granici Liburnije ; (2) Tilurij i garnizon u zaleđu Salone ; te (3) garnizon u zaleđu Narone.

rimska vojska ; Dalmacija ; legije ; pomoćne postrojbe ; rimska vojna utvrđenja

nije evidentirano