hrvatski

Mapiranje povijesnih cestovnih komunikacija triljskog područja

Rad donosi rezultate studentskog projekta Mapiranje povijesnih cestovnih komunikacija triljskog područja provedenog 2018. godine. Provodeći projekt koji se bavio povijesnim komunikacijama oko lokaliteta Velić, otkriven je i veliki potencijal proučavanja šireg triljskog prostora. Najraniji izvor koji potvrđuje postojanje rimskih putova na triljskom području je Tabula Peutingeriana s prikazom cesta koje vode od Salone preko današnjeg Trilja prema unutrašnjosti provincije Dalmacije, a čini se da je već potvrđen odsječak rimske ceste na poziciji Samoleč pokraj suvremene ceste Trilj – Bisko usmjeren upravo prema rimskom vojnom logoru Tiluriju (Tilurium) u selu Gardun te prema obližnjem Vojnićkom polju. O postojanju razgranate mreže povijesnih cesta na triljskom području svjedoči i stručna literatura već od kraja 19. stoljeća, austrougarske katastarske i vojne izmjere te suvremene satelitske snimke. Projekt proveden 2018. godine, kao i onaj proveden 2017, sastojao se od tri dijela. Kao temelj za pripremu terenskog dijela projekta, uz izvore, literaturu te povijesne i suvremene karte korištene su i trase povijesnih cesta mapirane u sklopu studentskog projekta provedenog 2017. godine. Terenski je dio projekta, kao i u projektu iz 2017. godine, podijeljen na dva dijela i to prema područjima rekognosciranim s različitih strana toka Cetine: 1. okolica sela Čaporice i 2. okolica sela Gardun, dio Vojnićkog polja, dio obale rijeke Cetine te prostor kod gospodarske zone Kukuzovac u Turjacima. Za pomoć pri georeferenciranju točaka i mapiranju trasa tijekom rekognosciranja korištena je mobilna aplikacija GPS Waypoint Navigator. Završna obrada podataka i ucrtavanje pretpostavljenih cestovnih struktura obavljeni su u Zagrebu, nakon terenskog pregleda.

Gardun ; povijesne ceste ; terenski pregled ; triljsko područje

nije evidentirano