hrvatski

Lastovski poklad

Otok Lastovo suočava se s velikim brojem poteškoća uzrokovanih izolacijom, ograničenim resursima, malom lokalnom zajednicom, lošom prometnom povezanosti te velikom ovisnošću o vanjskim resursima. Lastovo, kao i drugi otoci, svoju gospodarsku aktivnost temelji na turizmu te bi se samim time velika pažnja trebala posvetiti održivom razvoju. Planiranje održivog turizma uvelike je zasnovano kako na prirodnom nasljeđu tako i na baštini. Lastovski poklad jedinstven je običaj koji izvire iz tradicije, ali i iz povijesnog događaja. Ova priča smještena je u vrijeme kada je katalonska flota opsjedala mletački grad Korčulu te su poslali maura, glasnika, Lastovcima s porukom da se predaju. Poklad se referira na događaje koji su uslijedili, a čiji je konačni rezultat bio pozitivan. Isti ritual ponavlja se već 536 godina na pokladni utorak, dan prije Čiste srijede kada počinje korizma. Cilj je ovoga rada ukazati na negativne trendove depopulacije starih običaja i tradicija te kroz primjer Lastovskog poklada ponuditi adekvatnu opciju revitalizacije baštine uz pomoć lokalne zajednice kako bi se ostvario puni potencijal turističke valorizacije resursa. Kako bi bili vjerodostojni, potrebno je iznaći pravi način prezentacije ovoga živoga otočnoga običaja, a da ga se pritom ne pretvori u svojevrsnu predstavu za turiste. Kroz organizaciju sajmova lokalnih proizvoda, uz isplaniran zabavno- rekreacijski program aktivnosti i edukativnih radionica na temu poklada, odgovorilo bi se na ovaj izazov bez da se izgubi na integritetu. Uključivanjem lokalne zajednice u provedbu ove aktivnosti ujedno bi se razvijalo i jedinstveno bogatstvo otoka i osigurala vidljiva korist u vidu unapređenja turističke ponude otoka.

sajam, lokalna zajednica, baština, Lastovski poklad

nije evidentirano