hrvatski

Sakralna umjetnička baština Varaždinskog arhiđakonata u kanonskim vizitacijama u 17. stoljeću

U istraživanju za ovu je disertaciju obuhvaćeno 13 župnih crkava i 34 područnih kapela zabilježenih u kanonskim vizitacijama Varaždinskog arhiđakonata iz 17. stoljeća. Navedeni je Arhiđakonat formiran uz ostalih 13 kao dio Zagrebačke biskupije u vremenu srednjega vijeka. Arhivski izvori iz vremena 14. i 15. stoljeća svjedoče da su na njegovom području u to vrijeme postojale župne crkve, no više podataka o njihovom izgledu, kao i o izgledu područnih kapela doznaje se tek iz prve sačuvane posttridentske vizitacije iz 17. stoljeća. Iz tog se vremena u Nabiskupijskom arhivu u Zagrebu čuva sveukupno 28 zapisnika pohoda u razmaku od 1638. do 1698. godine. Zapisnici predstavljaju najranije sačuvane posttridentske vizitacije i kao takvi jedinstvena su vrsta arhivskih izvora za povijesnoumjetničko istraživanje, budući da su u tom vremenu crkve prilagođene reafirmiranom Rimskom obredu potvrđenom na Tridentskom saboru (1544.-1563). Taj je sabor jedan od najvećih crkvenih sabora u povijesti zasjedao u dvadesetak godina s ciljem očršćivanja Katoličke crkve nakon širenja protestantizma diljem Europe. Razdoblje provede dekreta i odredbi potvrđenih na Saboru naziva se još i vrijeme katoličke obnove. Za njenu provedbu na prostoru Zagrebačke biskupije veliku je ulogu imao biskup Juraj II. Drašković, koji je bio i jedan od aktivnih sudionika na Saboru. Jedna od saborskih pitanja bile su i kanonske vizitacije. Izvršavale su se od vremena srednjega vijeka, no u predtridentskom vremenu izgubile su svoj značaj da bi na saboru ponovno bile uspostavljene kao komunikacijski medij između pape, biskupa i nižeg svećenstva., cilj vizitacija bio je nadzor nad pastoralnim radom. Taj je nadzor u ostalo uključivao i kontrolu stanja arhitekture, oltara, propovjedaonica, crkvenog posuđa i ruha pojedine crkve. U 17. stoljeću kanonske pohode Varaždinskog arhiđakonata obavljali su arhiđakoni ovlašteni od strane biskupa. Pohodi su se obično odvijali u prvoj polovici godine i trajali bi otprilike tridesetak dana. U tom vremenskom okviru vizitatori su pohodili svih 13 župnih crkava i prosječno 30-tak kapela. Izvršavale su se dvije vrste pohoda, temeljni (visitatio fundamentalis) i redoviti. Zapisi su strukturirani u poglavlja po uzoru na tada vodeći priručnik o posttridentskoj obnovi sakralne arhitekture i njene opreme Instructiones fabrice et suppellectilis ecclesiastice autora Karla Boromejskog. Do danas su sačuvane četiri temeljne vizitacije i 24 redovite Arhiđakonata Varaždin. Čuvaju se u Nadbiskupijskom arhivu i pisane su u srednjovjekovnoj varijanti latinskog jezika. Za ovu je disertaciju provedeno arhivsko istraživanje zapisnika te terensko istraživanje spomenika na svim lokalitetima. Svi relevantni podaci koji se tiču arhitekture, oltara, propovjedaonica, crkvenog ruha i posuđa izdvojeni su iz zapisnika i sistematizirani te komparirani sa stanjem na terenu koje čini šest župnih crkva i 15 kapela. Uz to, konzultirana je sva relevantna znanstvena i stručna literatura koja se odnosi na društvenu i crkvenu povijest te povijest umjetnosti. Dosadašnja istraživanja preostalih spomenika potvrdila su da je izvorno riječ o jednobrodnim longitudinalnim građevinama sa užim i nižim poligonalnim svetišem. U posttridentskom razdobljeu obnovljene su sukladno odredbama Tridentskog sabora. U funkcionalnom pogledu arhitektura je ojačana propisanim kvalitetnijim materjalima te su izgrađene sakristije. U unutrašnjojsti oprema su novim oltarima, propovjedaonicama kao i crkvenim ruhom i posuđem. Većina sačvanih građevina podvrgnuta je građevinskim zahvatima u narednim stoljećima (18. i 19.st.) tako da su danas sklop gradnji iz više stoljeća. Podaci iz kanonskih vizitacija doprinose spoznaji o arhitektonskom stanju i opremi građevina u vremenu 17. stoljeća s obzirom na predtridentsko razdoblje, u vremenu nakon Sabora (17.st.), te u poznavanju promjena iz kasnijih stoljeća. Uz to, otvaraju pitanja o odnosima patrona naspram župnih crkava kao i o vanjskoj opremi koja će biti rasvijeteljna budućim istraživanjima.

sakralna baština ; Arhiđakonat Varaždin ; kanonske vizitacije

nije evidentirano