hrvatski

Pasivno pušenje – Aktivni ubojica

Pasivno pušenje javnozdravstveni je problem od iznimne važnosti, iako se takvim još i sad nedovoljno percipira. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od posljedica pasivne izloženosti duhanskom dimu svake godine umre 600.000 ljudi, od čega 165.000 djece. Na udaru je pušačkog dima 33% muškaraca, 35% žena i 40% djece koja ne puše, a samo 11% svjetske populacije zaštićeno je prikladnom politikom usmjerenom kreiranju okruženja bez duhanskog dima. Znanstvena literatura donosi dokaze da pasivno pušenje može rezultirati brojnim posljedicama štetnim za zdravlje: astmom i alergijama, infekcijama dišnog sustava i (srednjeg) uha, karcinomima različitih lokalizacija, ubrzanim razvojem ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, zaostajanjem u rastu i razvoju djece, a u trudnoći može dovesti do kongenitalnih anomalija čeda, preuranjenog porođaja te manje porođajne mase i duljine djeteta. Najstrašnija od svih posljedica svakako je sindrom iznenadne smrti dojenčeta, tzv. »smrt u kolijevci«. Politike usmjerene kreiranju okruženja bez duhanskog dima pokazale su svoju učinkovitost i znanstvenu osnovanost, no usporedo s donošenjem zakona potrebno je raditi na podizanju svijesti građana o štetnosti i aktivnog i pasivnog izlaganja duhanskom dimu.

Pasivno pušenje – štetni učinci, statistički podatci ; Pušenje – epidemiologija, štetni učinci, zakonodavstvo ; Izloženost okolišu – statistički podatci ; Zdravstvena politika ; Hrvatska

nije evidentirano