hrvatski

Tematski svijet hrvatskih povijesnih predaja

Predaja je, uz legendu i bajku, najraširenija usmena prozna vrsta. Dijeli se na nekoliko podvrsta među kojima se ističe povijesna predaja. Ona se razlikuje se od ostalih podvrsta jer se temelji na stvarnim povijesnim osobama i događajima. To vrijedi i za hrvatske povijesne predaje. One govore o događajima i osobama koji su obilježili hrvatsku povijest počevši od razdoblja prije dolaska Hrvata u današnju domovinu. U tom kontekstu spominju ilirsku kraljicu Teutu i rimskog cara Dioklecijana. Nadalje, pripovijedaju o seobi Hrvata koji su u novu domovinu došli pod vodstvom petorice braće i dviju sestara. Predaje se prisjećaju i kraljeva narodne krvi – Tomislava, Dmitra Zvonimira i Petra Krešimira 4. Govore o njihovoj vladavini i raznim podvizima. Iako je vladao kratko, narod se u predajama prisjeća i posljednjeg vladara narodne krvi – Petra Svačića. Odlazeći dalje u povijest, mnoge predaje govore o višestoljetnoj osmanskoj okupaciji. Narod se posebno prisjeća turskih zuluma (zlodjela) kojima su Osmanlije mučile domaće, kršćansko stanovništvo. Riječ o pravu prve bračne noći, danku u krvi i haraču. U predajama se također spominju hajdučke i uskočke skupine koje su se hrabro borile protiv Turaka. Važno je spomenuti i čudesne obrane od Turaka koje su zahvaljujući predajama ostale zapamćene do danas, posebno obrana Poljica i Sinja. Iako se temelje na stvarnim događajima, hrvatske povijesne predaje jesu usmenoknjiževna djela. Važan su dio hrvatske tradicije i nacionalnog identiteta te nam otkrivaju svijet kakav je nekad bio.

povijesna predaja, kraljica Teuta, Dioklecijan, hrvatski kraljevi, osmanska okupacija.

nije evidentirano