Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Stavovi učenika i nastavnika o školskoj kulturi kao kontekstu provedbe i rezultatima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja: kvantitativna analiza (CROSBI ID 66745)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Spajić-Vrkaš, Vedrana Stavovi učenika i nastavnika o školskoj kulturi kao kontekstu provedbe i rezultatima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja: kvantitativna analiza // Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse / Pažur, Monika (ur.). Zagreb: Mreža mladih Hrvatske, 2016. str. 77-122

Podaci o odgovornosti

Spajić-Vrkaš, Vedrana

hrvatski

Stavovi učenika i nastavnika o školskoj kulturi kao kontekstu provedbe i rezultatima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja: kvantitativna analiza

U radu se iznose rezultati istraživanja percepcije školske kulture i učinaka nastave građanskog odgoja i obrazovanja na reprezentativnom uzorku učenika i nastavnika u Hrvatskoj, korištenjem instrumenta za ispitivanje stupnja demokratizacije školske kulture. Rezultati su usporedivi s ranijim istraživanjima u kojima je korišten isti instrument. Faktorskom analizom učeničkih odgovora izdvojeno je pet interpretabilnih faktorskih dimenzija: 1) škola kao demokratska zajednica učenja ; 2) škola reda i discipline ; 3) autoritarna škola ; 4) škola okrenuta društvenim temama ; 5) škola učeničke emancipacije. Zaključuje se kako se kulture hrvatskih škola, gledano očima njihovih učenika, nalaze na različitim stupnjevima procesa demokratizacije. Od pet utvrđenih tipova, pozornost se skreće na autoritarni tip škole u kojoj je proces demokratizacije zapriječen duboko ukorijenjenim autoritarnim praksama upravljanja i vođenja ustanove. Zbog zadržavanja čvrste hijerarhijske strukture i koncentracije moći, u takvom se tipu škole na niže razine, uključujući učenike, ne prenosi moć nego odgovornost za nastale probleme, pri čemu se u pravilu problemi „uklanjaju“ pronalaženjem krivca, a ne istraživanjem institucionalnih praksi koje proizvode probleme. Preostala četiri tipa opisuju školske kulture koje prolaze proces demokratizacije različito, budući da se u svakoj od njih stavlja naglasak na druge komponente tog procesa: zajedništvo, red i disciplinu, osvještavanje širih društvenih izazova ili emancipacija učenika. Rezultati ispitivanja učinaka građanskog odgoja i obrazovanja, kao i podaci koji se odnose na nastavničke percepcije školske kulture i njihovo osposobljavanje za nastavni rad u području građanskog odgoja i obrazovanja, upućuju na zaključak da su ranije uočeni propusti u pripremi učenika za aktivno građanstvo uvođenjem novih sadržaja i programa u nastavu te demokratizacijom školske kulture, i dalje prisutni u Hrvatskom odgojno-obrazovnim sustavu.

građanski odgoj i obrazovanje, školska kultura, demokratizacija škole, stavovi učenika, stavovi nastavnika, Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Pupils' and teachers' attitudes about school culture as a context of the implementation of citizenship education and the result of implementation: quantitative analysis

nije evidentirano

citizenship education, school culture, school democratization, pupils' attitudes, teachers' attitudes, Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

77-122.

objavljeno

Podaci o knjizi

Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse

Pažur, Monika

Zagreb: Mreža mladih Hrvatske

2016.

978-953-7805-27-2

Povezanost rada

Interdisciplinarne društvene znanosti, Pedagogija, Politologija

Poveznice