hrvatski

Štetni utjecaj ledoloma na stanje i strukturu šuma Gorskog kotara

Uslijed evidentnih klimatskih promjena sve su učestalije prirodne nepogode koje čine značajne šumske štete. Prirodna nepogoda u obliku ledene kiše pogodila je u veljači 2014 godine šume Gorskog kotara uzrokujući ledolom različitog intenziteta. Temeljem uzorka terenskih ploha Nacionalne inventura šuma na području Gorskog kotara (313 ploha) izdvojen je uzorak ploha (20) unutar bukovo-jelovih šuma na kojima je 2015. godine izvršena ponovljena izmjera te vizualna procjena stanja oštećenosti stabala temeljem više kriterija. Plohama je obuhvaćeno cijelo područje zahvaćeno ledolomom različitog intenziteta uključujući i nacionalni park Risnjak. Obzirom da plohe nacionalne inventure imaju trajni karakter istraživanje je postavljeno s ciljem kontinuiranog praćenja oštećenosti, ali i buduće dinamike oporavka stabala od utjecaja prirodnih nepogoda. Unutar nacionalnog parka sve šume su prepuštene prirodnom razvoju stoga je moguće pratiti oporavak stabala bez utjecaja gospodarskih postupaka. Na preostalim plohama u gospodarskim šumama očekuje se provedba sanacije te je moguće pratiti i utjecaj postupaka sanacije na oporavak sastojina. Svakom stablu u uzorku procijenjen je socijalni položaj, nagnutost stabla, postotak oštećenja krošnje, stanje debla kao i postojanje prethodnih oštećenja. Analiziran je postotni udio volumena i broja stabala prema različitim kategorijama oštećenosti i vrstama drveća. Kombinacijom ključnih kategorija oštećenosti (krošnja oštećena 70 % i više, izvaljena stabla, prelomljena i rascijepljena) izvedena je klasa uništena drvna zaliha, odnosno klasa značajno oštećene (oštećenost krošnje 40-69 %). Za analizu raspodjele tipova oštećenosti prema srednjem promjeru sve odvojeno po vrstama drveća korištena je analiza varijance (ANOVA). Rezultati ukazuju na izrazito veliku štetu od ledene kiše. Na području zahvaćenom ledolomom svakom drugom stablu je slomljen vrh, a četvrtina drvne zalihe odnosi se na stabla čija krošnja je oštećena više od 50%. Prosječno 21% drvne zalihe je uništeno tj. čine ju stabla koja se ne mogu oporaviti i treba ih sanacijom ukloniti. Dodatno je ozbiljno oštećeno oko 15 % drvne zalihe čije je oporavak potrebno pratiti. Od vrsta drveća značajno više su stradale listače, najviše gorski javor. Za buduće gospodarenje posebno je ozbiljno stradavanje tanjih stabala posebno već i prije podzastupljene obične jele. Značajan utjecaj na intenzitet štete pokazuju i stanišne (nagib, dubina tla i kamenitost) i strukturne (sklop i gustoća sastojine) varijable. Iako prostorna rasprostranjenost čimbenika ledene oluje nije poznata može se općenito zaključiti da optimalno stanište i uspostavljena mješovita preborna struktura umanjuju razinu nastale štete. Navedeno ukazuje na mogućnost umanjivanja šteta od ledenih oluja primjenom odgovarajućih šumskogospodarskih postupaka i formiranjem sastojina mješovitih i raznodobnih odnosno otpornijih struktura.

ledolom ; šumske štete ; oštećenost stabala ; Gorski kotar ; oporavak stabala ; klimatske promjene

nije evidentirano