hrvatski

Anatomija i geografija nasilja u Hrvatskoj i u europskom kontekstu

Glavni cilj rada je pružiti uvid u fenomenologiju, odnosno 'anatomiju' nasilja u Hrvatskoj i njegovu geografsku distribuciju, kroz mapiranje određenih pojavnih oblika nasilja te komparativnu analizu na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Navedeno uključuje sljedeće ciljeve: 1. mapirati nasilje u Hrvatskoj, Europi i svijetu kroz korištenje GIS okruženja za analizu, a temeljem relevantnih statističkih pokazatelja ; 2. prezentirati glavna obilježja društvene reakcije na nasilje ; 3. ukazati na suštinu fenomena 'tamne brojke' koja stvara svojevrsnu prazninu u smislu cjelovitog kriminološkog uvida u fenomen nasilja. Analiza relevantnih statističkih podataka na europskoj razini ukazuje na blago povišenu stopu ubojstva u Hrvatskoj, kao i u jugoistočnoj Europi, u odnosu na području središnje Europe. Međutim, takvi podaci o različitoj visini stopi ubojstava ne pružaju uvid u samo nasilje, jer ne ukazuju niti na kvalitetu niti kvantitetu nasilja sadržanog u svakom pojedinom ubojstvu, već je riječ o pukom 'bilježenju' i 'brojanju' nasilnih smrti, a što je izričito naglašeno činjenicom što takvo 'bilježenje' i 'brojanje' uglavnom potpuno zanemaruje pokušaje ubojstava ili pak teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom. Temeljem izvornih empirijskih podataka iz istraživanja „Balkan Homicide Study“ (BHS) i statističkih pokazatelja Državnog zavoda za statistiku (DZS), autori će u prvo dijelu rada mapirati nasilje i odrediti žarišne točke nasilja. Drugi dio rada odnosi se na dva vrlo važna aspekta koji determiniraju, odnosno ograničavaju sveobuhvatnost i cjelovitost kriminološkog uvida u anatomiju nasilja. Prvi aspekt odnosi se na dobro poznat fenomen 'tamne brojke' kriminala, a koji nedvojbeno iskrivljuje realnu sliku o nasilju koja proizlazi iz statističkih pokazatelja, dok se drugi aspekt odnosi na društvenu percepciju i reakciju na nasilje, kojom je u velikoj mjeri predodređeno koje će se realne pojave nasilja uopće, u kojoj mjeri i na koji način 'bilježiti' i 'brojati', ali i kriminološki istraživati. Potonji aspekt suštinski je povezan s kritičkom analizom politike suzbijanja kriminala, pa tako i nasilja, prvenstveno iz perspektive normativnih i kriminoloških izazova u istraživanju nasilja.

nasilje ; ubojstvo ; GIS ; tamna brojka ; politika suzbijanja kriminala

nije evidentirano