hrvatski

Analiza utjecaja sustava poreza i socijalnih naknada na isplativost rada u Republici Hrvatskoj upotrebom mikrosimulacijskih modela

U disertaciji se analizira utjecaj sustava poreza, socijalnih naknada i politika za povećanje isplativosti rada na poticaje za rad i stopu siromaštva u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Promatraju se osobe izvan rada i njihov hipotetski prelazak u svijet rada, a kao glavni pokazatelj isplativosti rada izračunava se participacijska porezna stopa (PPS), koja mjeri koliki će dio bruto plaće ostvarene na novom poslu biti izgubljen iz proračuna kućanstava zbog povećanja iznosa plaćenih poreza i smanjenja iznosa primljenih socijalnih naknada. Prvo se analizira isplativost rada na temelju sustava poreza i socijalnih naknada koji je vrijedio u 2017. Nakon toga, prema uzoru na britanski WTC (engl. Working Family Tax Credit) implementiraju se dvije vrste politika za poboljšanje isplativosti rada te se analizira kako takve politike djeluju na isplativost rada. Budući da ne postoji opći konsenzus oko dizajna optimalne politike za povećanje isplativosti, definiraju se dvije vrste „naknada za zaposlene“, koje se razlikuju u pogledu načina izračuna dohodovnog cenzusa. Analiza se provodi koristeći hipotetske i stvarne anketne podatke, a glavni alat koji se koristi su mikrosimulacijski modeli, miCROmodA za Hrvatsku i slovenski modul EUROMOD-a za Sloveniju. Rezultati pokazuju da je prosječan PPS za osobe izvan rada u Hrvatskoj umjerene veličine uz značajan postotak osoba s visokom i vrlo visokim PPS-om. Utvrdilo se da vjerojatnost vrlo visokog PPS-a za osobe izvan rada pada sa stupnjem njihova obrazovanja i s razinom tržišnog dohotka koji ostvaruju njihov supružnik i ostali članovi kućanstva, a raste s brojem maloljetne djece. Nadalje, komparativna analiza isplativosti rada između Hrvatske i Slovenije sugerira da Slovenija ima viši PPS i veći udio osoba izvan rada s visokom i vrlo visokom PPS-om nego Hrvatska. Što se tiče analize politika za povećanje isplativosti rada u obje zemlje, rezultati pokazuju kako su obilježja politika vrlo važna, a odabir odgovarajućeg tipa politike ovisi o postavljenim ciljevima. Tako naknade za zaposlene koje se provjeravaju prema dohotku obitelji imaju bolje redistributivne učinke te veći utjecaj na povećanje poticaja za rad najranjivijih skupina (samohrani roditelji, parovi u kojima nitko ne radi, itd.), ali istovremeno smanjuju poticaje za rad drugog odraslog člana u paru. Što se tiče ukupnog utjecaja na poboljšanje poticaja za rad, bolji utjecaj ima naknada za zaposlene koja se provjerava s obzirom na dohodak pojedinca i koja je po svojem dizajnu raspoređena na veći broj primatelja.

participacijska porezna stopa ; poticaji za rad ; politike za povećanje isplativosti rada ; miCROmodA ; EUROMOD ; Hrvatska ; Slovenija

nije evidentirano