hrvatski

Terapija karcinoma štitnjače radioaktivnim jodom

Štitnjača je endokrina žlijezda smještena u području vrata koja, lučenjem hormona tiroksina, trijodtironina i kalcitonina ostvaruje djelovanje na gotovo sve organske sustave čovjeka. Poremećaji funkcije i građe štitne žlijezde razmjerno su česti u populaciji. Osnovna je podjela poremećaja štitnjače na poremećaje praćene hipotireozom, poremećaje praćene hipertireozom, tireoiditise te tumore štitne žlijezde. Tumori štitne žlijezde među najučestalijim su novotvorinama u ljudi. Od svih novotvorina štitnjače, svega tri do pet posto pokazuje malignu alteraciju stanica. Gruba podjela na diferencirane i nediferencirane karcinome od izuzetne je važnosti budući da iz nje proizlazi i podjela na tumore koji akumuliraju jod i tumore koji ne nakupljaju jod. Jod-131 produkt je fisijske reakcije. Iako je primarno indiciran u terapiji hipertireoze, pronašao je mjesto u terapiji diferenciranih karcinoma štitnjače. U sferi karcinoma, indikacije za terapiju jodom-131 su: ablacija rezidualnog tkiva štitnjače nakon totalne tireoidektomije, adjuvantna terapija subkliničke ostatne bolesti te terapija klinički jasne rezidue kao i proširene bolesti. Kako bi se iskoristio maksimalni potencijal radiojodne ablacije (RAI) kao terapijskog modaliteta, uputno je pratiti smjernice Američkog udruženja za štitnjaču (ATA) koje dijele bolesnike u rizične skupine temeljem kojih je moguća pravovaljana evaluacija indiciranosti postupka. Najveća korist od terapije jodom-131, u kombinaciji s kirurškim zahvatom, pokazana je u bolesnika visokog rizika prema ATA klasifikaciji. Valjana i pravovremena priprema bolesnika za postupak, kao i postterapijsko praćenje onkološkog bolesnika, temelj su za uspješnu terapijsku primjenu joda- 131.

štitnjača ; tumor ; jod-131 ; radiojodna ablacija ; liječenje

nije evidentirano