hrvatski

Razlikovanje alimentarnog limfoma od upalne bolesti crijeva te utjecaj pasmine i dobi na pojavnost patoloških promjena u probavnom sustavu pasa

Cilj ovog rada bio je istražiti korisnost upotrebe imunohistokemijske metode (IHK) zajedno s histopatološkom pretragom u dijagnosticiranju i razlikovanju alimentarnog limfoma (AL) od upalne bolesti crijeva (UBC). U istraživanju su korišteni arhivski histopatološki nalazi i preparati tkiva, parafinski blokovi i stakalca. Prema pripadnosti pasmina podijelili smo ih u tri skupine malu, srednju ili veliku skupinu pasa. Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost pojedinih patoloških promjena ovisno o skupini pasa, dobi i spolu. Obavljenim istraživanjem zabilježili smo da je srednja vrijednost dobi u skupini malih pasmina pasa iznosila 7, 58±3, 59 godina, u skupini srednjih pasmina 7, 45±3, 04 godina te u skupini velikih pasmina 6, 58±3, 47 godina. Prosječna dob pasa oboljelih od alimentarnog limfoma iznosila je 8, 8 godina, za razliku od upalne bolesti crijeva gdje je iznosila 7, 0 godina. Unutar sve tri skupine pasa zabilježen je veći broj jedinki muškog spola. Najveći udio biopsiranih uzoraka (70, 73 %) analiziran je iz tkiva tankog crijeva ; po 8 uzoraka (27, 59 %) iz male skupine pasa, 11 uzoraka iz srednje skupine (37, 93 %) te po 10 uzoraka iz velike skupine pasa (34, 48 %). Udio biopsiranog tkiva želudca bio je nešto niži (24, 39 %) dok je tkivo debelog crijeva uzorkovano u samo dva psa (4, 88 %). Histopatološkom analizom utvrđeno je 16 slučajeva upalne bolesti crijeva (45, 71 %), 7 slučajeva limfoma (20, 00 %), 9 slučajeva suspektne upale (25, 71 %) te 3 slučaja suspektne upale/limfoma (8, 58 %). Nakon provedene IHK metode je ustanovljeno da je u 6 slučajeva dijagnoza donesena histopatološkom evaluacijom potvrđena, u 5 slučajeva je opovrgnuta dok je u 5 slučajeva IHK metoda bila korisna kako bi razlučili AL od UBC. Utvrđene su značajne razlike (P<0, 05) između dijagnoze upalne bolesti crijeva te limfoma ustanovljene patohistološkom pretragom te imunohistokemijskom metodom. Ustanovljena je češća pojavnost T staničnog limfoma u tankom crijevu dok je pojavnost B staničnog limfoma učestalija u želudcu. Povezanost s tendencijom učinka zabilježena je između patohistološke dijagnoze i CD3 biljega (r=-0.34 ; P=0, 08) odnosno između patohistološke dijagnoze i CD79 biljega (r=0.36 ; P=0, 09) s nešto nižom razinom povezanosti između patohistološke dijagnoze i dijagnoze IHK (r=0.21 ; P=0, 34). Na temelju rezultata našeg istraživanja može se zaključiti da je imunohistokemijska metoda korisna za potvrdu dijagnoze i razlikovanje alimentarnog limfoma i upalne bolesti crijeva.

pas ; retrospektivna analiza ; alimentarni limfom ; upalna bolest crijeva

nije evidentirano