hrvatski

Irak

Irak do 1921. nikad nije bio jedna politička cjelina. Današnji su Irak u Osmanskom Carstvu činila tri etnički i vjerski različita i posebna vilajeta: Bagdad, Basra i Mosul. U bagdadskom vilajetu većinu stanovnika činili su arapski suniti, u vilajetu Basra najbrojniji su bili arapski šijiti, a u vilajetu Mosul sunitski Kurdi. Ta se društvena struktura održala stoljećima, a održava se i u suvremenoj iračkoj politici. Pogledaju li se, primjerice, rezultati parlamentarnih izbora koji su održani u siječnju i prosincu 2005, očito je kako se podjela zemlje na kurdski sjeveroistok, sunitski zapad i sjeverozapad te šijitski jug i središnji dio zemlje manifestirala i kroz preferencije biračkog tijela ili, bolje rečeno, biračkih tijela. U tim dijelovima zemlje stvorene su prave biračke utvrde koje se poklapaju sa starome osmanskom teritorijalnom podjelom zemlje. Izbijanje etničkoga i vjerskog nasilja nakon američke vojne intervencije 2003, koje je vrhunac dosegnulo 2006. i 2007, pokazalo je da je Irak država koja nije utemeljena na unutarnjem konsenzusu glavnih društvenih skupina i njihovih političkih predstavnika. To je država o čijemu bi identitetu tek trebalo postići unutarnji konsenzus.

Irak ; Bliski istok ; sukobi ; politika

nije evidentirano