Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utvrđivanje virulencije i zoonotskoga potencijala bakterije Staphylococcus aureus izdvojene iz vimena mliječnih krava s mastitisom (CROSBI ID 432651)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Cvetnić, Luka Utvrđivanje virulencije i zoonotskoga potencijala bakterije Staphylococcus aureus izdvojene iz vimena mliječnih krava s mastitisom / Samardžija, Marko ; Benić, Miroslav (mentor); Marko Samardžija (neposredni voditelj). Zagreb, Veterinarski fakultet, Zagreb, . 2020

Podaci o odgovornosti

Cvetnić, Luka

Samardžija, Marko ; Benić, Miroslav

Marko Samardžija

hrvatski

Utvrđivanje virulencije i zoonotskoga potencijala bakterije Staphylococcus aureus izdvojene iz vimena mliječnih krava s mastitisom

Tijekom razdoblja od 2014. do 2018. godine, ukupno smo mikrobiološki pretražili 5453 uzorka sekreta vimena krava podrijetlom iz 18 županija i Grada Zagreba. Patogene uzročnike izdvojili smo iz 2025 uzoraka (37, 1%) pri čemu smo identificirali više od 25 različitih vrsta uzročnika. Najčešće je izdvojen Streptococcus uberis, 26, 1% svih izdvojenih uzročnika, dok je vrsti Staphylococcus aureus pripadalo 20, 1% izdvojenih. Ostale vrste uzročnika izdvojene su rjeđe. Metodom multipleks PCR tipizirali smo 237 sojeva S. aureus, a tipizacija se temeljila na umnožavanju četiriju gena (spa gen, mecA gen, mecC gen i PVL gen). Spa gen smo utvrdili u 204 (86, 1%) soja, a u 33 soja (13, 9%) nismo ga detektirali. Gensku osnovu rezistencije prema meticilinu (mec gen) utvrdili smo u 10 (4, 2%) sojeva. Prisutnost mecA gena utvrdili smo u 5 (2, 1%) sojeva, a mecC gena također u 5 (2, 1%) sojeva. PVL gen nismo utvrdili ni u jednom istraživanom soju bakterije S. aureus. Spa tipizacijom utvrdili smo 53 različita spa- tipa od kojih su četiri nova spa-tipa u korištenoj bazi podataka. Najzastupljeniji spa- tip je t2678 (14%), slijede t529 (8%), t091 i t267 (7, 33%), t12029 (6, 67%) i t2873 (5, 33%). Tipizacijom sljedova na više lokusa (MLST) utvrdili smo 32 različita alelna profila, a identificirali smo tri do sada u bazi podataka nepoznata profila. Najzastupljeniji alelni profili su ST133 (20, 7%), ST97 (10, 6%), ST352 (10, 1%), ST522 (9, 1%), ST7 (6, 1%), ST504 (5, 6%), ST2826 (4, 6%), ST20 (4%), ST50 (2, 5%), ST1380 (2%), ST6 (2%), ST15 (1, 5%), ST101 (1, 5%), ST139 (1, 5%), ST151 (1, 5%), ST398 (1, 5%) i ST1094 (1, 5%), a ostali su zastupljeni u manjem postotku. Korištenjem eBURST algoritma odredili smo i klonalne komplekse (CC). Definirali smo 6 grupa te 15 pojedinaca (single). Istraženi izolati S. aureus pripadaju klonalnim kompleksima CC97, CC398, CC8, CC7, CC479 i CC1. Alelne profile smo istražili na 7 lokusa: arcC, aroE, glpF, gmk, pta, tpi i yqiL. Najpolimorfniji lokus je aroE s HGDi indeksom 0, 88. Slijede ga tpi, pta, arcC, yqiL i gmk. Najmanje polimorfan je glpF s HGDI indeksom od 0, 72 što je i dalje iznimno polimorfno. Tipizacijom uzastopnih ponavljanja na više lokusa (MLVA) na šesnaest lokusa dokazali smo da je najmanje polimorfan lokus Sa0550 (HGDI 0, 2781). Srednja raznolikost utvrđena je na lokusima Sa0550, Sa0684 i Sa1866 (HGDI 0, 2 ≤ 0, 6). Lokusi na kojima se sojevi najviše razlikuju su Sa0122, Sa0266, Sa0311, Sa0387, Sa0704, Sa0964, Sa1097, Sa1132, Sa1194, Sa1291, Sa1729, Sa2039 i Sa2511 (HGDI 0, 6 ≤ 1). Najpolimorfniji lokus je Sa0122 (HGDI 0, 8874). U tipiziranim uzorcima definirali smo i 105 različitih genotipova. Korištene metode molekularne tipizacije (spa tipizacija, MLST i MLVA) usporedili smo te definirali koja je metoda najinformativnija i najprikladnija za rutinska istraživanja. Simpsonov indeks raznolikosti, s intervalom pouzdanosti od 95%, pokazuje da MLVA ima najveću sposobnost razlikovanja sojeva (99%), sljedeća metoda je spa tipiziranje (94, 8%), a zatim slijedi MLST (92, 4%). Naše istraživanje obuhvatilo je sojeve vrste S. aureus izdvojene iz sekreta vimena krava s hrvatskih farmi i obiteljskih gospodarstava. U istraživanje nisu uključeni sojevi izdvojeni iz drugih izvora kao što su okoliš i djelatnici. Iz sojeva podrijetlom iz krava dokazali smo da mogući zoonotski potencijal ima 35 (17, 7%) od 198 analiziranih sojeva. Najzastupljeniji je ST97 (CC97) kojem pripada 21 analizirani soj (10, 6%) (od kojih su 4 MRSA soja), zatim ST20 kojem pripada 8 (4%) sojeva, ST398 (CC398) kojem pripadaju 3 soja (svi su MRSA) (1, 5%) te ST130 kojem pripadaju 3 (1, 5%) soja (svi su MRSA).

mastitis krava ; Staphylococcus aureus ; spa tipizacija ; MLST ; MLVA ; zoonotski potencijal

nije evidentirano

engleski

Determination of virulence and zoonotic potential of Staphylococcus aureus isolated from udder of dairy cows with mastitis

nije evidentirano

cow mastitis ; Staphylococcus aureus ; spa typing ; PVL ; MLST ; MLVA ; zoonotic potential

nije evidentirano

Podaci o izdanju

145

15.05.2020.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Veterinarski fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Veterinarska medicina