Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Hegelova recepcija političke ekonomije i kritika teorije društvenog ugovora (CROSBI ID 690795)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Vujeva, Domagoj Hegelova recepcija političke ekonomije i kritika teorije društvenog ugovora. 2018. str. 1-6

Podaci o odgovornosti

Vujeva, Domagoj

hrvatski

Hegelova recepcija političke ekonomije i kritika teorije društvenog ugovora

Izlaganje tematizira utjecaj klasične političke ekonomije na Hegelovu kritiku teorije društvenog ugovora i strukturu njegove „Filozofije prava“. Nasuprot ugovornoj teoriji, u kojoj je država pojmljena kao društvu „izvanjska moć“, koja drži na okupu međusobno suprotstavljene ili slučajno povezane pojedince, Hegel, na tragu klasične političke ekonomije prepoznaje „ekonomske zakonitosti“ kao općenitost imanentnu modernom građanskom društvu. U tom smislu, građansko društvo za njega predstavlja „povijesnu istinu“ ugovornog modela države, ali i daje unutarnju i zbiljsku mjeru za njegovu kritiku. Istodobno, Hegel ne dijeli pretpostavku klasične političke ekonomije o samoregulatornom karakteru tržišnih mehanizama niti njen optimizam u pogledu blagotvornih učinaka ekonomskog rasta po društvo u cjelini i svakog njegovog člana pojedinačno. Zbog toga, „građansko društvo“ u „Filozofiji prava“ nije svedeno na tržišne odnose, koji čine „sustav potreba“, nego sadrži i institucije koje se trebaju suprotstaviti destruktivnim tržišnim tendencijama. Tim je institucijama dopušten širi raspon regulacije i dalekosežniji intervencionistički zahvat, nego je to slučaj u klasičnom liberalnom polit- ekonomskom modelu, kad je riječ o odnosu države prema ekonomiji. U krajnjoj instanci se pokazuje kako građansko društvo, premda sadrži ekonomske zakonitosti koje mu daju relativnu sposobnost samoreprodukcije, svoj princip konstitucije nema u sebi samom, nego ga dobiva od političke države, koja je sfera istinskog zajedništva i najviši stupanj ozbiljenja slobode pojedinca u sferi objektivnog duha. Na taj način je istodobno implicitno priznat neuspjeh građanskog društva da na svom tlu realizira „konkretnog čovjeka“ u njegovom ekonomskom opstanku, odnosno pitanje čovjekove ekonomske subjektivnosti je zaobiđeno i kompenzirano nastojanjem da se čovjekova cjelovitost pronađe na tlu političke države.

Hegel ; klasična politička ekonomija ; društveni ugovor ; Smith

nije evidentirano

engleski

Hegel's reception of political economy and his critique of the social contract theory

nije evidentirano

Hegel ; classical political economy ; social contract ; Smith

nije evidentirano

Podaci o prilogu

1-6.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

"Marxovo nasljeđe (1818.-2018.), Međunarodni znanstveni skup povodom 200. godišnjice Marxova rođenja i objavljivanja knjige Daga Strpića "Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije"

predavanje

10.05.2018-11.05.2018

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Filozofija, Politologija