hrvatski

Sličnosti i razlike Hjelmslevljeva i Lászlóova poimanja jezika

Godine 1943. znameniti danski jezikoslov i teoretik jezika, te osnivač glosematike Louis Hjelmslev objavio je jednako tako glasovitu knjigu "Prolegomena teoriji jezika". Izvorno je knjiga bila objavljena na danskome jeziku ("Omkring sprogteoriens grundlæggelse"), usred rata, te ju je razmjerno malen broj ljudi, posebice stručnjaka, u to vrijeme mogao čitati. No deset godina poslije, dakle 1953., knjiga je prevedena na engleski, pod naslovom "Prolegomena to a Theory of Language", a objavljena je u Americi. Knjigu je preveo Francis J. Whitfield, ali se može reći da je Hjelmslev prijevod "odobrio", pa u određenome smislu i "autorizirao", budući da je bio u stalnome doticaju s prevoditeljem. To je ujedno i razlogom da se danas redovito navodi upravo taj engleski prijevod. Ipak, koliko god da "recepcija" danskoga izvornika nije bila znatna, ima određenih naznaka da bi hrvatsku "recepciju" te čuvene knjige valjalo smjestiti u godinu 1944., što bi značilo pomaknuti ju kojih petnaestak godina unazad, od početka šezdesetih godina, kada se općenito smatra da je naša (znanstvena) javnost upoznala Hjelmsleva. Te je naime godine, 1944., hrvatski filozof, jezikoslov i teoretik jezika, ali i književnik, prevoditelj, leksikograf, enciklopedist, te uopće erudit i poliglot Kruno Krstić u časopisu "Vienac" (br. 3.) objavio izvanredno važan članak, važan sa stajališta povijesti hrvatske filozofije dvadesetoga stoljeća, pod naslovom "Filozofija i jezik". Početkom pak šezdesetih godina prošloga stoljeća, dakle kakvih osam godina nakon engleskoga prijevoda, Hjelmslevljevi su pogledi na jezik dospjeli i u Hrvatsku, za što su zaslužni profesori Bulcsú László i Radoslav Katičić. Naime koncem 1961. i početkom 1962. László je održao u Zagrebačkome lingvističkome krugu tri predavanja o Louisu Hjelmslevu i općenito o danskoj jezikoslovnoj školi. Potom je, 1963. i 1964., u dvama brojevima časopisa "Suvremena lingvistika" Katičić iscrpno prikazao jezikoslovna stajališta dvaju glavnih pripadnika danske škole, Louisa Hjelmsleva i Hansa Jørgena Uldalla. U radu se potanko razmatraju sličnosti i razlike Hjelmslevljeva i Lászlóova poimanja jezika, i to na osnovi odnosa procesa i sustava, dotično teksta i jezika, potom na temelju pojma znaka, te napokon u obzoru pitanja što je jezik. Na kraju se zaključuje da su, premda ima i sličnosti, razlike između tih dvaju jezikoslova znatne.

Louis Hjelmslev ; Bulcsú László ; Ferdinand de Saussure ; Kruno Krstić ; proces ; sustav ; tekst ; jezik ; znak

nije evidentirano