hrvatski

Markovićeva kritika Hegelove logike

Rukopisna "Logika" Franje pl. Markovića (1845. – 1914.), prvoga profesora filozofije na obnovljenome Zagrebačkome sveučilištu (1874.), čuva se u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, i to autograf pod oznakom XV 37/1, a pod oznakom XV 37/2 šest litografiranih primjeraka (a – f), od kojih je najopsežniji onaj s oznakom 2a (obaseže oko 820 stranica). Marković je logiku predavao "ciklički", od 1875., pa sve do 1907., dakle pune 32 godine. Rukopis se "Logike", grubo uzevši, sastoji od dvaju dijelova: prvi je uvodni, a drugomu je naslov "Sustav logike". Prvi se dio potom dijeli na sedam, a drugi dio na jedanaest odsjeka. U članku se razmatra šesti odsjek prvoga (uvodnoga) dijela pod naslovom "Razlozi proti absolutnoj logici" (u primjerku 2a str. 94–119), u kojem Marković iznosi svoju kritike Hegelove logike. Pri tome se najprije opisuje sam rukopis "Logike", a potom se Marković dovodi u vezu s filozofskim i duhovnim okružjem u drugoj polovici 19. stoljeća. Zatim se raspravlja o dvama osnovnim Markovićevim prigovorima Hegelu: prvo, da nije moguće iz jednoga (najapstraktnijega) pojma, koji bi bio početak svih ostalih pojmova, razviti sveukupnost pojmova (te ujedno sveukupnost cjeline svega što jest) bez pomoći opažajnih pomisli ; i drugo, da je postupak apsolutne logike sam u sebi "nelogičan", tj. protivan neoborivim zakonima logike. Na kraju se zaključuje da Marković Hegelovu logiku, koja je zapravo metafizika, kritizira isključivo iz logičkoga obzora, jer ne prihvaća "pretvorbu" logike u metafiziku. Posebno se ističe Markovićeva namjera da se (filozofski) "odredi" prema Hegelu, jer se mnogi protivnici Hegelova filozofiranja, kojima i sam pripada, uglavnom nerado bave Hegelovom filozofijom. U "Dodatku" se donosi taj šesti odsjek uvodnoga dijela Markovićeve "Logike" u prijepisu.

Franjo pl. Marković ; logika ; Georg Wilhelm Friedrich Hegel ; kritika Hegelove logike ; protuhegelovstvo ; Robert Zimmermann ; Friedrich Adolf Trendelenburg ; aristotelizam ; Franz Brentano ; austrijski realizam

nije evidentirano