Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Evaluacija kvalitete komposta biološkim testom (CROSBI ID 690515)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Novaković, Izabela ; Prpić, Dora ; Gregić, Maja ; Rékási, Márk ; Ragályi, Péter ; Rebekić, Andrijana ; Vinković, Tomislav ; Tkalec Kojić, Monika ; Lončarić, Zdenko Evaluacija kvalitete komposta biološkim testom // Zbornik sažetaka 55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma / Mioč, Boro ; Širić, Ivan (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 42-43

Podaci o odgovornosti

Novaković, Izabela ; Prpić, Dora ; Gregić, Maja ; Rékási, Márk ; Ragályi, Péter ; Rebekić, Andrijana ; Vinković, Tomislav ; Tkalec Kojić, Monika ; Lončarić, Zdenko

hrvatski

Evaluacija kvalitete komposta biološkim testom

Biološki testovi s uzgojem biljaka precizniji su indikatori zrelosti i fitotoksičnosti organskih gnojiva od testa klijavosti zbog izravne sjetve u medij (organsko gnojivo ili smjese s različitim kondicionerima). Tako su biljke pored vodotopivih tvari izložene i tvarima povezanim sa supstratom koje se mogu mobilizirati promjenama vlažnosti, temperature, izlučevinama korijena ili mikroorganizama. Cilj istraživanja je biološkim testom s uzgojem biljaka usporediti zrelost i fitotoksičnost komercijalnog supstrata, komposta i vermikomposta proizvedenih od biljnih ostataka s javnih zelenih površina. Za test su korištene 4 biljne vrste: kres salata (Lepidium sativum L.), krastavac (Cucumis sativus L.), ječam (Hordeum vulgare L.) i pšenoraž (×Triticosecale Wittmack) i 5 različitih medija (komercijalni supstrat, kompost, vermikompost, smjesa 1:1 komposta i komercijalnog supstrata i smjesa 1:1 vermikomposta i komercijalnog supstrata). Svaki je tretman postavljen u 8 ponavljanja s po 2 (kres salata i krastavac) ili 10 sjemenki (ječam i pšenoraž). Tijekom uzgoja biljke su zalijevane deioniziranom vodom ili otopinom s 400 ili 600 mg NH4+ L-1. U prosjeku svih testnih biljnih vrsta utvrđena je najveća nadzemna masa suhe tvari na komercijalnom supstratu (17, 3) i smjesama s kompostom (16, 6) i vermikompostom (15, 7), a značajno manje mase na kompostu (13, 3) i vermikompostu (11, 9). Najveću nadzemnu masu proizveo je ječam, značajno manju krastavac i pšenoraž, a najmanju kres salata. Značajno najveće mase ječma utvrđene su na smjesama komposta i vermikomposta s komercijalnim supstratom, značajno manje na komercijalnom supstratu, a značajno najmanje na kompostu i vermikompostu. Slično je bilo i kod ostalih vrsta, ali bez značajnih razlika između smjesa i komercijalnog supstrata. Dodane otopine amonijevog karbonata značajno su povećale nadzemne mase suhe tvari ječma i pšenoraži u odnosu na kontrolu s vodom, nisu značajno utjecale na krastavac, a fitotoksični učinak smanjenjem nadzemne mase utvrđen je samo za kres salatu. Biološkim testom potvrđeno je da su kompost i vermikompost kvalitetne komponente za pripremu smjese za uzgoj s komercijalnim supstratom. Najpogodniji indikator produktivnosti i fitotoksičnosti medija su kres salata i ječam.

nadzemna masa ; ječam ; pšenoraž ; kres salata ; krastavac

nije evidentirano

engleski

Bioassay in Compost Quality Evaluation

nije evidentirano

aboveground mass ; barley ; triticale ; garden cress ; cucumber

nije evidentirano

Podaci o prilogu

42-43.

2020.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka 55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma

Mioč, Boro ; Širić, Ivan

Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2459-5551

Podaci o skupu

55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma

poster

16.02.2020-21.02.2020

Vodice, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)

Poveznice