hrvatski

Hrvati u Sloveniji: položaj i prava u novoj europskoj konstelaciji

Položaj Hrvata u Sloveniji obilježen je činjenicom što Slovenija postaje članica Europske unije 2004., a Hrvatska na članstvo mora pričekati. Veze između Hrvata u Sloveniji i matičnog naroda u Hrvatskoj, a dijelom i s Bosnom i Hercegovinom (s obzirom na državljanski status) podređene su zakonitostima djelovanja Europske unije, ali i zaštitnim mjerama Unije u odnosu na nečlanice, prvenstveno što se tiče mogućnosti slobodnog kretanja, nastanjivanja, rada, pa i njegovanja i zaštite vlastite kulture. Za Hrvate u Sloveniji značajno je što Slovenija i nadalje zadržava pristup da su talijanska i mađarska manjina autohtone, zaštićene manjine (djelomice i Rome članak slovenskog Ustava), dok Hrvate i ostale neslovence na svom području smatra doseljenicima i izjednačuje ih u pravima s postojećim pravima migrantskih zajednica u Europi. Hrvatskoj ostaje vrlo sužen prostor u djelovanju i pomoći ovom dijelu etnije (to se prvenstveno odnosi na pravnu regulativu ili zahtjeve za zaštitom određenih pripadajućih manjinskih prava).

Hrvati; manjina; Slovenija; Europska unija; Hrvatska; matični narod; manjinsko pitanje; prekogranična suradnja

nije evidentirano