hrvatski

Važnost dugoročnih istraživanja za procjenu stanja u okolišu

Dugoročni skupovi podataka iz slatkovodnih, estuarijskih i morskih ekosustava pružaju jedinstvenu sliku na složenu dinamiku unutar ekosustava, osobito kada isti reagiraju na antropogene pritiske i klimatske pojave. Dugoročno praćenje danas je značajno za ozbiljne rasprave i zaključke koji se odnose na klimu i antropogene utjecaje. Nedavno ASLO (Honolulu, SAD veljača 2017.) i ACS sastanci (Washington DC, SAD, kolovoz 2017.) organizirali su sekcije posvećene dugoročnom praćenju i podacima dobivenim takvim aktivnostima. Ukazali su na istraživanja koja su posebno istakla ulogu dugoročnih podataka u razjašnjavanju glavnih procesa unutar ekosustava, detektiranje pojava koje se ne bi vidjele u kraćim vremenskim okvirima, dokumentiranje fizikalnih, kemijskih i bioloških fenomena, razotkrivanje složenosti u biogeokemiji, dinamici populacije i ekologiji zajednica. Dugoročna istraživanja nisu omiljena od strane financijera jer nisu jeftina, protežu se kroz nekoliko višegodišnjih projekata te su suprotna današnjem fokusu na neposrednim otkrićima. Izuzetno je važno istaknuti da samo dugoročne studije mogu predstavljati vjerodostojnu bazu za vrednovanje i kreiranje zakonodavstva usmjerenog na kontrolu kvalitete okoliša, onečišćenja i praćenje, te potencijalnu predikciju klimatskih promjena Dugoročni podaci o ekološkom statusu Rogozničkog jezera (u narodu poznatog pod imenom Zmajevo oko), jedinstvenog morskog sustava na Jadranu okarakteriziranog s pojavama hipoksično-anoksičnih uvjeta, kao i podaci o karakterizaciji organske tvari u sjevernom Jadranu (SJ) koji se objedinjuju i diskutiraju unutar HRZZ projekata SPHERE (Sulphur and carbon dynamics in the marine and freshwater environment, IP-11-2013-1205) te MARRES (Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu, IP-2018-01- 1717) jedinstveni su za Jadran i Sredozemlje, a i šire. Organska tvar u SJ pokazuje vrlo izražene promjene u količini i svojstvima. Tijekom istraživanih godina (1989-2018) mogu se uočiti razdoblja visoke i niske koncentracije organskog ugljika, s evidentnim promjenama reaktivnosti u odnosu na sadržaj površinsko aktivne frakcije organske tvari. Zabilježene promjene ukazuju na izmjenu epizoda eutrofikacije i oligotrofikacije, ugrađene u opći trend oligotrofije u promatranom razdoblju. Uočene promjene u svojstvima dominantno prisutne organske tvari u sjevernom Jadranu ukazuju na promjene u zastupljenosti prevladavajućih fitoplanktonskih zajednica kao odgovor ekosustava na promjene hidrografskih prilika uslijed globalnih promjena. S druge strane Rogozničko jezero je idealan sustav za praćenje promjena u okolišu. Dugoročni podaci (1992-2018) ukazuju kako jezero pokazuje klimatske promjene uoćene preko zagrijavanja vodenog stupca, akumulacije toksičnih sulfida i amonijaka u pridnenom anoksičnom sloju. Navedene promjene kao rezultat promjena mikrobioloških i biokemijskih procesa mogu dovesti do daljnjih promjena uključujući i promjene u strukturi životnih zajednica, te konačno dovesti i do degradacije ovog morskog ekosustava. Slični procesi mogu se očekivati i u drugim Rogozničkom jezeru sličnim i klimatskim promjenama zahvaćenim ekosustavima.

dugoročni skupovi podataka ; sjeverni Jadran ; Rogozničko jezero ; organska tvar ; sumporni spojevi ; anoksija

nije evidentirano