hrvatski

Lustracija: kontroverze teorije i prakse

Lustracijska procedura suočavanja srednjeeuropskih i istočnoeuropskih društva s propalim real-socijalističkim režimima, ideologijom te pojedincima koji su u sklopu sigurnosnih službi režima kršili ljudska prava, nije sprovedena na željeni način u većini zemalja srednje i istočne Europe. Izostanak kaznenog progona velikog broja pripadnika tajne policije, te njihovih suradnika ukazuje na ozbiljne pravne i političke nedostatke sprovođenja lustracije. Lustracija je time postala jedno od najkontroverznijih političkih pitanja u post-komunističkoj Europi. Ovaj rad analizira razloge ne sprovođenja lustracije na tri razine: prvo, analizira se totalitarni karakter sustava kao polaznu točka za legitimnu primjenu lustracije (koristeći pritom tradiciju teorije totalitarizma) ; drugo, analizira se iskustvo denacifikacije čiji je ishod veoma problematičan ; treće, ukazuje se na implikacije post-totalitarizma kao ključne prepreke sprovođenja lustracije.

lustracija, totalitarizam, post-totalitarizam, denacifikacija

nije evidentirano