Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ekonomski rast, oskudnost resursa i izazov termodinamike (CROSBI ID 690270)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Družić, Ivo Ekonomski rast, oskudnost resursa i izazov termodinamike // Conference Proceedings of the International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED) / Družić, Gordan ; Gelo, Tomislav (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2020. str. 3-33

Podaci o odgovornosti

Družić, Ivo

hrvatski

Ekonomski rast, oskudnost resursa i izazov termodinamike

Svjedočimo sve snažnijem očekivanju „neočekivanih“ ekonomskih promjena, koje su s jedne strane posljedica novih tehnologija, demografskih i klimatskih promjena, a s druge strane uzrok nove dinamike u organizaciji ljudskog društva. Rastuća nepredvidivost razvojnih ishoda uvećava „strah od budućnosti“. To otvara širok komunikacijski prostor u kojem tek treba iznaći kriterije razlikovanja „proročanskih vizija“ od stvarnih činjenica, „teorija zavjere“ od znanstvenih dokaza, „ideologiziranih percepcija“ od objektivne stvarnosti. Potraga za valjanim kriterijima, ako namjeravamo izbjeći uzrečicu skeptika - „dabogda živio u interesantnim vremenima“ - vjerojatno bi trebala započeti logičnim slijedom pitanja, odgovori koji daju smisao uzbudljivoj zbrci u kojoj se nalazimo, a koja se inače zove - život. Bez iluzije o cjelovitom pristupu, izdvajamo tri pitanja znakovita po mnogostrukosti prihvatljivih odgovora: • prvo je pitanje stabilnosti ekonomske aktivnosti i mogućnosti neograničenog gospodarskog rasta • drugo je pitanje potrebe ljudskog rada odnosno produktivne zaposlenosti u uvjetima visokih nastajućih tehnologija • treće je pitanje socijalne stabilnosti odnosno raspodjele koristi od ekonomske aktivnosti i gospodarskog rasta. Nije nikakva novina da opčinjenost (gotovo jednako kao i bojazan) rojevima novih tehnologija, bitno utječu na naša očekivanja od budućnosti. „Nova“ novina je uglavnom dvojaka. Prvo svekolika digitalizacija komunikacija i automatizacija/robotizacija proizvodnih i uslužnih procesa upravljanih „umjetnom inteligencijom“, gotovo „na očigled“ istiskuje živi ljudski rad čineći ga „usput suvišnim“ za osiguranje fi zičke egzistencije postavljajući pitanje: „Što i zašto će ljudi raditi kada više ne budu trebali raditi da bi preživjeli“? Koji je motiv kada ne bude „straha od gladi“? Drugo, što će se zbivati s trajanjem ljudskog životnog vijeka pojavom sintetske biologije (umjetnog života) i 3D printera s jedne te nano/piko tehnologije kojom će se naše stanice moći „beskonačno“ popravljati/obnavljati, s druge strane. Što će nas pokretati kada budemo mogli „vječno“ živjeti? Nove tehnologije, po tko zna koji put postavljaju, među ostalim i pitanje sposobnosti dominirajuće (neo)klasične ekonomske paradigme da znanstveno objasni i uobliči nove tehnologije u učinkovitu društvenu organizaciju ekonomske aktivnosti i njeno rastuće ravnotežno funkcioniranje. Ona je dosad „preživjela“ brojne izazove uglavnom iz dva razloga. Prvo, zato što su se alternativni pristupi u pravilu koncentrirali na istraživanje i „prokazivanje“ slabosti (neo)klasičnog modela, bez nuđenja konzistentnog i cjelovitog alternativnog obrasca. Drugo, što je dio te kritike, identificirajući mu slabosti, koje su se nakon toga mogle i „otkloniti“, u biti „pomogao“ njegovom održanju neoklasike. Inovativno pretvarajući dio kritike u „specijalne“ slučajeve modela opće ravnoteže, neoklasičan je obrazac dobivao na konzistentnosti i snazi znanstvene interpretacije. Uglavnom, cijela je „priča“ dosad funkcionirala po načelu „drugog najboljeg“ (second best) rješenja ili ; „dok nema boljega, dobro je i ovo kojeg imamo“. Alternativa koja se snažnije počela oblikovati krajem 20. stoljeća, zanimljiva je po pokušaju „promjene pitanja“ o kojem se raspravlja. „Zao- bilazeći“ (neo)klasična uporišta u korisnosti, graničnom trošku/prinosu, ponudi i potražnji ona kreće prema „izvorištu“. Vidi ga u „Newton- ovim“ zakonima mehaničkog kretanja prema kojem „svaka akcija izaziva jednaku takvu reakciju“, automatski narušavajući i vraćajući „svemir“ u ravnotežu. Ovdje su svi procesi „povratni“ odnosno reverzibilni (nema gubitka). Jednako tako „nevidljiva ruka“ interakcijom ponude i potražnje automatski vraća tržište u ravnotežu. „Nova“ ekonomija „mijenja istraživačko pitanje“ zamjenjujući Newton-ovu mehaniku, zakonima termodinamike. Eksperimentima dokazano prirodno kretanje tijela „od toplog prema hladnom“ rezultira „neurednim“ kretanjem molekula s posljedicom gubitka dijela energije, što će reći da su procesi dijelom nepovratni (ireverzibilni). Uočena entropija „prevedena“ u svijet ekonomije znači kako nema automatskog povratka u ravnotežu, jer ubrzani ekonomski rast rezultira nepovratnim gubitkom resursa u nama sagledivom vremenu (neobnovljivi resursi). Na toj su postavci nastali brojni pokušaji oblikovanja alternativa kao što su: cirkularna ekonomija, bio-ekonomija, zelena ekonomija, održiva ekonomija. Njima je zajedničko suprotstavljanje entropiji „ekonomijom razdvajanja“ (economics of decoupling), ekonomskog rasta od rasta uporabe neobnovljivih prirodnih resursa. Svaka se alternativa razlikuje po varijantama/modelima smanjenja entropije odnosno modelima „ekonomike razdvajanja“. Valja primijetiti kako ishod „sraza“ (neo)klasične ekonomije i ekonomije „razdvajanja“ nije izvjestan. U posljednje su vrijeme glasna stručna osporavanja značenja i učinka entropije, što može biti povezano i s istupanjem SAD-a najvećeg korisnika energije i najvećeg „onečišćivača“ iz globalnih sporazuma o smanjenju emisije štetnih plinova. U ekonomskoj se teoriji u tom smislu rasprava između „neoklasike“ i njenih alternativa nastavlja. Ovaj je put „bojno“ polje (energetska) entropija pa će biti zanimljivo vidjeti koliko je od svojih „9 života“ iskoristila neoklasična „mačka“.

ekonomski rast ; ekonomija ; oskudnost resursa ; termodinamika ; razdvajanje

nije evidentirano

engleski

Economic Growth, Scarcity of Resources and the Challenge of Thermodynamics

nije evidentirano

economic growth ; economy ; scarcity of resources ; thermodynamics ; decoupling

nije evidentirano

Podaci o prilogu

3-33.

2020.

nije evidentirano

objavljeno

978-953-347-337-6

Podaci o matičnoj publikaciji

Conference Proceedings of the International Conference on the Economics of the Decoupling (ICED)

Družić, Gordan ; Gelo, Tomislav

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Podaci o skupu

International Conference on Economics of Decoupling (ICED)

predavanje

02.12.2020-03.12.2020

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Ekonomija