Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Elektroanalitičke metode u karaterizaciji vodenog okoliša (CROSBI ID 690223)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Mateša, Sarah ; Ciglenečki, Irena Elektroanalitičke metode u karaterizaciji vodenog okoliša // 9th ISE Satellite Student Regional Symposium on Electrochemistry, Book of abstracts. 2019. str. 19-19

Podaci o odgovornosti

Mateša, Sarah ; Ciglenečki, Irena

hrvatski

Elektroanalitičke metode u karaterizaciji vodenog okoliša

Elektroanalitičke metode (EM) su skupina analitičkih postupaka kod kojih se pomoću analognih električnih veličina tj. napona električne struje ili električnog naboja dobiva informacija o koncentraciji i aktivitetu određivane molekulske vrste. EM zbog svoje brzine i jednostavnosti, visoke osjetljivosti, mogućnosti istovremenog i direktnog određivanja više različitih analita, bez prethodne obrade uzorka imaju široku primjenu u analizi organskih i anorganskih tvari. Snažna interakcija između Hg i sumpora (S) čini ih prikladnima za praćenje/procjenu kakvoće voda s obzirom na prisutnost različitih S vrsta (Ciglenečki, I. i sur., 2014.). Elektroanalitičko određivanje otopljenih reduciranih S specija (RSS) na Hg elektrodi temelji se na njihovoj interakciji sa Hg elektrodom, pri čemu dolazi do elektrooksidacije Hg i stvaranja netopivog živinog sulfida (HgS), čija je struja redukcije na potencijalu od -0, 68 V /vs. Ag/AgCl) direktno proporcionalna koncentraciji RSS u otopini (Ciglenečki, I. i sur., 2014.). U ovom radu, primjenom voltametrijskih metoda (fazno osjetljive voltametrije izmjeničnom strujom, a.c. voltametrija - mjerenja van faze, cikličke voltametrije–CV, i diferencijalno pulsne voltametrije-DPV) na Hg elektrodi preliminarno su istraživana dva prirodna vodena sustava, okarakterizirana prisutnošću S vrsta. Prvi sustav je Rogozničko jezero u kojemu je praćena specijacija S vrsta u vodenom stupcu na različitim granicama faza unutar kojih se mijenjaju redoks uvjeti, odnosno oksidacijska stanja i S vrste. Posebno je istraživano područje kemokline te oksični i anoksični vodeni sloj. DPV metodom, prema uvjetima iz dostupne literature (Kariuki, S. i sur., 2001.), na dubinama ispod 9 m (kemokline) potvrđena je prisutnost polisulfida. U oksičnom sloju detektirani su hlapivi organosumporni spojevi čija je prisutnost potvrđena i u uzorku kiše koja je padala neposredno prije uzorkovanje vodenog sloja Rogozničkog jezera. Drugi istraživani sustav je podzemna voda s poljoprivrednog područja rijeke Neretve, u kojem je pored RSS određivana i prisutnost površinski aktivnih tvari (PAT) (Ciglenečki, I. i sur., 2018.). Primjenom a.c. voltametrije izmjeničnom strujom, detektirani su valovi na vrlo negativnim potencijalima (< -1, 65 V), koji se prema dostupnoj literaturi mogu pripisati organskim biomakromolekulama (Strmečki, S. i Paleček, E., 2018) koje u našem slučaju sadrže S.

elektroanalitičke metode ; Rogozničko jezero ; Reducirane sumporne specije (RSS) ; Površinski aktivne tvari (PAT)

nije evidentirano

engleski

Electroanalytical methods in characterization of aqueous environment

nije evidentirano

electroanalytical methods ; Rogoznica Lake ; Reduced sulfur species (RSS) ; Surface active substances (SAS)

nije evidentirano

Podaci o prilogu

19-19.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

9th ISE Satellite Student Regional Symposium on Electrochemistry

predavanje

14.06.2019-14.06.2019

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Interdisciplinarne prirodne znanosti