hrvatski

Pravna priroda i uloga zatvora (carcer) u kaznenopravnom poretku rimske republike

Na temelju analize relevantnih povijesno-pravnih vrela (T. Livije, V. Maksim, S. P. Fest, G. K. Salustije, M. T. Ciceron i dr.) autorica u radu nastoji odrediti pravnu prirodu i funkciju zatvora u razdoblju rimske republike (509.g.pr.n.e. - 27.g.pr.n.e.). U tu svrhu uvodno skicira temeljna obilježja kaznenopravnog poretka rimske republike te ističe razliku između dvaju autonomnih i sukcesivno oblikovanih kazneno-sudbeno-postupovnih sustava - sustav iudicia populi, koji se provodio pred narodnom skupštinom, te sustav iudicia publica, koji se provodio pred stalnim porotnim kaznenim sudovima (quaestiones perpetuae). Sukladno tome, autorica kaznenopravnu analizu relevantnih vrela izlaže kroz četiri dijela: prvi dio odnosi se na utvrđenje primjene zatvora kao prisilnog sredstva kojim republikanski magistrati cum imperio discipliniraju neposlušne rimske građane (coercitio), drugi dio odnosi se na utvrđenje primjene zatvora kao kazneno-postupovnog sredstva čuvanja osumnjičenika do početka redovitog kaznenog postupka odnosno optuženika do izricanja sudske presude, treći dio odnosi se na utvrđenje primjene zatvora kao kazneno-postupovnog sredstva čuvanja osuđenika do izvršenja izrečene kazne (često uključujući čak i njegovo usmrćenje), a četvrti dio odnosi se na pokušaj rješavanja pitanja glede primjene - pravne ili faktične - zatvora kao kazne u kasnorepublikanskom razdoblju.

carcer; Tullianum; lautumiae; republika; rimsko kazneno pravo; coercitio; iudicia populi; iudicia publica; tresviri capitales; istražni zatvor; izvršni zatvor; kazneni zatvor

nije evidentirano