hrvatski

Prosjački redovi i srednjovjekovni Zagreb

U radu se govori o prisutnosti prosjačkih redova, dominikanaca i franjevaca, na zagrebačkom području u srednjem vijeku, a prati ih se od prvih vijesti o njihovoj pojavi na ovom prostoru u prvoj polovici 14. stoljeća do kraja 16. stoljeća. Što su ove redovničke zajednice značile za grad i njegove stanovnike, kako su bile uključene u život grada (društveni, gospodarski, kulturni), a kako je život u gradu, odnosno na gradskom području utjecao na njih, pitanja su na koja se nastoji odgovoriti. Istraživanje se pritom ovom prilikom usmjerilo na gradska vrela. Analiza izvora pokazala je da su najvažniji dio prihoda redovničkih zajednica činili darovi (u nekretninama i pokretninama), ali i da su franjevački i dominikanski samostan, uključujući se u gospodarska kretanja u gradu, i na druge načine ostvarivali prihod. Što se tiče pitanja o odnosu grada i redovnika, dokumenti svjedoče o nastojanju općine da redovnike podvrgne istim pravilima/obavezama, koje su vrijedile za druge stanovnike, kao i nastojanju redovnika da zadrže posebni položaj. Podaci koje vrela donose pokazuju da su redovničke zajednice, osim što su građanima pružale duhovnu skrb, sudjelovale u životu grada i na druge načine te da su njihovi članovi bili cijenjeni i omiljeni u društvu. Govori se i o problemima s kojima su se u svakodnevnom životu suočavale (sudskim postupcima, pljačkama i nasiljima), a upozorava se i na utjecaj koji je na život redovničkih zajednica imala osmanlijska prijetnja, ali i borba za prijestolje između Ferdinanda Habsburškog i Ivana Zapolje. Osim o odnosu redovničkih zajednica i grada, u radu je pažnja poklonjena i pitanju odnosa prosjačkih redova i biskupa, kanonika, župnika, ali i drugih crkvenih redova.

franjevci, dominikanci, prosjački redovi, srednji vijek, Zagreb

nije evidentirano