Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Rekonstrukcija postupka prženja rude :eksperimentalni pristup (CROSBI ID 690206)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Karavidović, Tena Rekonstrukcija postupka prženja rude :eksperimentalni pristup // Aktuelna interdisciplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji Jugoistočne Europe, Zbornik radova prvog skupa sekcije za arheometriju, arheotehnologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva / Vitezović, Selena ; Antonović, Dragana ; Šarić, Kristina (ur.). Beograd: Srpsko arheološko društvo, 2020. str. 130-137

Podaci o odgovornosti

Karavidović, Tena

hrvatski

Rekonstrukcija postupka prženja rude :eksperimentalni pristup

Pri arheološkim istraživanjima ranosrednjovjekovnih lokaliteta Hlebine – Velike Hlebine (Sekelj Ivančan 2018) i Hlebine Dedanovice (Sekelj Ivančan 2019) na prostoru Podravine (SZ Hrvatska) na kojima su se odvijale aktivnosti vezane uz proizvodnju željeza, pronađeni su uzorci rude. Iz dosadašnjih istraživanja utvrđeno je kako je područje Podravine pogodno za formaciju močvarnih željeznih ruda (Sekelj Ivančan i Marković 2017, Brenko et.al 2019), a u arheološkim razdobljima vjerojatno su iskorištavane močvarne željezne rude lokalnog podrijetla. Provedene mineraloške (XRD, X-ray powder diffraction) analize prikupljenih uzoraka ukazuju da su pojedini komadi rude s ova dva arheološka nalazišta, prethodno samom taljenju, mogli biti termički obrađeni postupkom prženja. S tim u vezi važno je naglasiti da proces pripreme ruda za taljenje može podrazumijevati više postupaka (Pleiner 2000:106): 1. čišćenje rude od jalovine ispiranjem i/ili ručnim prebiranjem 2. sušenje i/ili postupak prženja. 3. usitnjavanje rude U ovom radu u fokusu je postupak prženja rude koji podrazumijeva zagrijavanje rude na temperaturi od 200 °C do 800 °C uz pristup kisika (Cleere 1971: 208 ; Pleiner 2000: 107). Ova vrsta pirometalurške pripreme (oplemenivanja) posebno je značajna za sve rude koje sadrže metalne spojeve neprikladne za direktnu redukciju do metala. Također, ovim procesom ruda gubi vlagu i mijenja strukturu, postaje poroznija što dodatno olakšava redukciju direktnim postupkom. Rezultati minerološke analize uzoraka rude s lokaliteta Hlebine – Velike Hlebine (N 223, 242) ukazuje na heterogen sastav mineralnih faza u istom uzorku (getit i magnetit) dok se kod uzoraka s lokaliteta Hlebine – Dedanovice javlja hematit (U 45, 26, 71) te hematit i magnetit (U 11) u jednom uzorku). Obzirom da su močvarne željezne rude najčešće oksidne i porozne što olakšava redukciju, proces prženja načelno nije tehnološki neophodan, no može pozitivno utjecati na karakteristike rude, postupak taljenja i krajnji proizvod. Cilj eksperimentalnog prženja ruda u ovom radu je rekonstrukcija postupaka u svrhu definiranja makroskopski vidljivog utjecaja pirometalurške pripreme na svojstva močvarne željezne rude korištene u eksperimentima te usporedba s arheološkim uzorcima i zapisima.

prženje rude ; proizvodnja željeza ; eksperimentalna arheologija ; XRD

nije evidentirano

engleski

Reconstruction of the ore roasting process: experimental approach

nije evidentirano

ore roasting ; bloomery iron production ; experimental archaeology ; XRD

nije evidentirano

Podaci o prilogu

130-137.

2020.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Aktuelna interdisciplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji Jugoistočne Europe, Zbornik radova prvog skupa sekcije za arheometriju, arheotehnologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva

Vitezović, Selena ; Antonović, Dragana ; Šarić, Kristina

Beograd: Srpsko arheološko društvo

978-86-80094-10-6

Podaci o skupu

Aktuelna interdisciplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji Jugoistočne Europe

predavanje

28.02.2020-29.03.2020

Beograd, Srbija

Povezanost rada

Arheologija