hrvatski

Biotehnologija u unapređenju monitoringa kakvoće mora za kupanje

Konkurentnost europskog turizma ovisi o kvaliteti turističkih destinacija, što uključuje kvalitetu vode za kupanje. Rekreacijske vode onečišćene fekalnim otpadnim tvarima ljudi potencijalni su izvor niza zdravstvenih rizika. U Republici Hrvatskoj prepoznato je da kakvoća mora za kupanje predstavlja jedan od glavnih elemenata koji utječu na odluku o izboru turističke destinacije. Tako je Hrvatska jedna je od prvih mediteranskih zemalja koja još od 1989. g. sustavno provodi program praćenja kakvoće mora na plažama. Međutim, iako su se prošlim dekadama uložila značajna sredstva u izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, pojedine plaže još uvijek su pod stalnim ili povremenim utjecajem onečišćenja. Kakvoća mora na pojedinoj lokaciji značajno varira vremenski i prostorno, na što utječu brojni okolišni čimbenici: oborine, naoblaka, vjetar, temperatura mora, salinitet, valovi, morske struje, morske mijene, kao i način ispuštanja otpadnih voda, opterećenje plaže kupačima te kultura ponašanja samih kupača. Rezultati dugogodišnjeg monitoringa su pokazali da kakvoća mora na plažama hrvatske obale Jadrana prvenstveno ovisi o hidrološkim uvjetima, te da su kratkotrajna onečišćenja primarno povezana s pojavom većih količina padalina. Zbog toga je u periodima obilnih padalina i neposredno nakon njih povećan rizik kupanja na plažama, posebice onima u čijoj se blizini nalazi veći broj izvora slatke vode. Uzroke onečišćenja treba tražiti i u nepriključenosti pojedinih subjekata na javni kanalizacijski sustav, ilegalnim priključcima, propuštanju septičkih jama, propustima u internoj kanalizacijskoj mreži pojedinih objekata uz more te neadekvatnoj odvodnji oborinskih voda. Kao osnovni nedostatak postojećeg monitoringa kakvoće mora na plažama prepoznata je činjenica da informacije o kakvoći mora za kupanje javnosti postaju dostupne tek nakon što je onečišćenje zabilježeno, što uključuje i razdoblje potrebno za provedbu analitičkog postupka. Prema referentnim metodama koje se u Hrvatskoj trenutno primjenjuju za određivanje i brojenje mikrobioloških parametara temeljem kojih se vrši procjena kakvoće mora (indikatori fekalnog onečišćenja = E. coli i crijevni enterokoki), taj period traje oko 2, 5 dana nakon uzorkovanja. Zbog navedenih činjenica, upozorenje o zabrani kupanja na plažama ne objavljuje se u vrijeme kada su one onečišćene, već se takva objava daje kada je onečišćenje najčešće već prošlo. Navedeni vremenski odmak, za korisnike plaže predstavlja potencijalni zdravstveni rizik. Tehnološki napredak omogućio je razvoj bržih rPCR metoda – tehnika amplifikacije i detekcije nukleinske kiseline (real-time PCR metode – polimerazna lančana reakcija). Njihovom primjenom rezultati se dobivaju brže (unutar 6 sati), što povećava razinu zdravstvene zaštite. Genski markeri koji se nalaze u sastavu određenih fekalnih mikroba snažno su povezani sa specifičnim domaćinom (npr. ljudima, stokom, psima, galebovima), te se mogu koristiti kao markeri fekalne kontaminacije koja potječe od pojedinog domaćina (praćenje izvora mikroorganizama, eng. MST, Microbial Source Tracking). Dobiveni rezultati mogu se koristiti za razvoj modela koji omogućava predviđanje kakvoće mora na pojedinoj lokaciji, temeljeno na meteorološkim podatcima i povijesnim rezultatima kakvoće mora za određenu lokaciju. Primjena navedenoga u unaprjeđenju monitoringa osigurala bi korisnicima plaža veći stupanj sigurnosti, a Hrvatsku postavila na čelnu poziciju na razini mediteranskih destinacija glede upotrebe visokotehnoloških modela za dobrobit građanstva.

kakvoća mora za kupanje, program praćenja, E. coli, enterokoki, RT-PCR metode, model predviđanja

nije evidentirano